Drugi put u ovoj školskoj godini podnosim izvještaj o realizaciji predmetnog kurikuluma, i to sljedećim redoslijedom:
Školskom stručnom aktivu
Odjeljenskim vijećima šestih razreda (6-1, 6-2 i 6-3)
Nastavničkom vijeću
Razlika je u tome što sam, kao i kolege koje su radile po kurikulumu (za sada je to 1, 2, 5. i 6. razred), navedene organe upoznao sa onim što jesam, kao i sa onim što nisam realizovao*. Od propisana 74 ishoda (12 dugoročnih,1 15 srednjoročnih2 i 47 kratkoročnih3) za predmetni kurikulum Tehničke kulture u 6. razredu uspio sam u potpunosti realizovati 19 ishoda (dva dugoročna, četiri srednjoročna i 13 kratkoročnih), a djelimično sam realizovao sedam ishoda (jedan dugoročni, dva srednjoročna i četiri kratkoročna). Znači, realizovao sam oko 1/3 onoga što je neko propisao predmetnim kurikulumom, i molim vas da prije procjene mojih sposobnosti pročitate ishode koji se nalaze na kraju ovog teksta.
Stručni aktiv škole nije reagovao na ovaj izvještaj, kao ni razrednici na sjednicama odjeljenskih vijeća koji su naglasili da ishodi za predmetni kurikulum Tehničke kulture nisu realizovani, ali nisu imali vremena za analizu teksta koji su dobili u elektronskoj formi putem službenog (školskog) e-maila. Zbog lakšeg razumijevanja te situacije neke stvari ću još jednom ponoviti.
Planom je predviđeno da u toku školske godine učenici šestih razreda na časove Tehničke kulture koji se realizuju u kabinetu (školskoj radionici) dođu ukupno 18 puta, a svaki dolazak realizuje se sa po dva školska časa (blok-sat) osim prvog. Znači, 17 dolazaka po 90 minuta + jedan dolazak u trajanju od 45 minuta (osim što treba realizovati planirana 74 ishoda, nastavnik treba svakog učenika usmeno ispitati četiri puta (minimalno) u toku godine, a ispitivanje opet ne može trajati kraće od pet i duže od 15 minuta; svaka grupa broji od devet do 17 učenika, i tako dalje, i tako bliže, i tako niže).
Odjeljenje se dijeli na grupe zbog realizacije praktičnih radova, kojih bi trebalo biti oko 70% (26 časova) od ukupnog fonda (35 časova), a o ovome sam pisao i napisao: Metoda praktičnih radova je razlog za podjelu odjeljenja na grupe, a mi nastavnici (moje kolege i ja) o tome prosvjetno-šarlatanski šutimo i uživamo u radu sa pola odjeljenja zbog praktičnih radova, ali bez praktičnih radova... Potvrda ove konstatacije su i navedeni ishodi, a od 12 dugoročnih ishoda samo dva se odnose na praktične radove, od 15 srednjoročnih ishoda tri se odnose na praktične radove, dok se od 47 kratkoročnih samo šest odnosi na praktične radove, odnosno od ukupno 74 ishoda 11 se odnosi na praktične radove. Ako uzmemo u obzir da se podjela na grupe vrši zbog praktičnih radova, možemo zaključiti da za realizaciju 11 ishoda koji se odnose na praktične radove treba odvojiti (70% vremena) 26 časova, a za realizaciju 63 ishoda koji se odnose na teoretski dio i vježbe ostaje na raspolaganju (30%) devet časova. Zaboravio sam napomenuti da 90% škola Kantona Sarajevo ne zadovoljava ni minimum kad je u pitanju opremljenost kabineta potrebnim alatima, mašinama i materijalima, koja je predviđena Pedagoškim standardima.
Za kraj ovog dijela još jednom ću postaviti pitanje kolegama i sebi: da li su realizovani ishodi za predmetni kurikulum Tehničke kulture? Ako jesu, a nisam čuo da nisu, pitam se i pitam kolege – KAKO?
Na Nastavničkom vijeću, kad su čuli izvještaj četvrti put (na tri odjeljenska vijeća nikome nije palo na pamet da išta pita, ali sad je drugo okruženje, većina je tu i treba se dokazati), smogli su hrabrosti i zapitali predmetnog nastavnika, pa i prisutne:
1. Da li je nastavnik zaradio plaću? (Jesam, održao sam sve časove.)
2. Da li se nastavnik stručno usavršavao u ovoj i prošloj godini? (Nisam, školovao sam se 17 godina za ovaj posao.)
3. Šta je radio nastavnik, ako nije realizovao ishode? (Realizovao samo neke ishode.)
4. Da li su ocjene validne za predmetni kurikulum Tehničke kulture? (Ne znam.)
Odgovore na ova pitanja nisam uspio dati na sjednici, pa sam ih napisao u zagradi (jer većina je istrenirana da to onemogući). Ali, ono što me zabrinjava u ovom slučaju je Nastavničko vijeće. Najviši stručni organ jedne škole nije ponudio rješenje, niko nije tražio niti radio analizu, nisu dati prijedlozi, nije se ni diskutovalo, čak nije ni komisija formirana, ali su zato postavljena pitanja predmetnom nastavniku koji je izvijestio da nije realizovao ishode predviđene za navedeni predmetni kurikulum. Poruka je i više nego jasna, kao i postavljena pitanja.
Šta i kako dalje...
Ja ću, kao i dosad, odnosno ja sam već, kao i prvi put, obavijestio direktoricu škole i Školski odbor (izvještaj je uredno protokolisan) o (ne)realizaciji ishoda za navedeni predmetni kurikulum, i to nije sve. Neprotokolisana elektronska pošta upućena je i na ove adrese:
1. [email protected] (18. juni 2024, 14:39)
2. Naida Hota-Muminović [email protected] (18. juni 2024, 14:44)
3. Nenad Veličković [email protected] (18. juni 2024, 17:29)
4. [email protected] (18. juni 2024, 18:24)
5. [email protected] (18. juni 2024, 18:26)
6. [email protected] (18. juni 2024, 18:26)
7. [email protected] (18. juni 2024, 18:26)
8. [email protected] (18. juni 2024, 18:26)
9. [email protected] (18. juni 2024, 18:26)
10. [email protected] (18. juni 2024, 18:26)
11. [email protected] (18. juni 2024, 18:26)
12. [email protected] (18. juni 2024, 18:29)
13. [email protected] (18. juni 2024, 18:29)
14. [email protected] (18. juni 2024, 18:29)
15. [email protected] (18. juni 2024, 18:29)
16. [email protected] (18. juni 2024, 18:29)
17. [email protected] (18. juni 2024, 18:29)
18. [email protected] (18. juni 2024, 18:29)
19. [email protected] (18. juni 2024, 18:29)
20. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
21. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
22. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
23. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
24. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
25. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
26. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
27. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
28. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
29. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
30. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
31. [email protected] (18. juni 2024, 18:38)
32. [email protected] (18. juni 2024, 18:40)
33. [email protected] (18. juni 2024, 18:40)
34. [email protected] (18. juni 2024, 18:40)
Za neupućene, e-mail su dobili premijer, ministrica za odgoj i obrazovanje, zaposlenice i zaposlenici Ministarstva za odgoj i obrazovanje, zaposlenice i zaposlenici Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja, zaposlenice i zaposlenici odjela za obrazovanje Općine Centar... Uradio sam što sam mogao i što je bilo do mene, a šta će biti poslije, ne znam.
Očekivano je da navedeni poduzmu nešto ili prema neodgovornom nastavniku koji se usudio reći da nešto nije realizovao, ili prema predmetnom kurikulumu koji se usudio biti (ne)realizovan. U svakom slučaju, očekujem da se neko oglasi, poduzme nešto, da digne kuku, riku, lom, revoluciju, sve resetuje i vrati na tvorničke postavke. Očekujem i da nastavnik i/ili kurikulum (propadne) završi sa i SMET-om i da počnemo nanovo, od 1. i 5. razreda sa nekim ili nečim novim/drugim/drugačijim, možda da pokušamo sa SAFER-om.
* Sve što je prekriženo, nije realizovano, a plavom bojom su označeni posebni ishodi.
1 Dugoročni ishodi učenja (građevinska tehnika se realizuje samo u 6. razredu, pa je nejasno koliko traje realizacija dugoročnih ishoda)
111 Analizira materijale po svojstvima i namjeni.
119 Razvrstava pribor, alate i mašine prema namjeni i radnim postupcima.
120 Razvrstava pribor, alate i mašine prema namjeni i radnim postupcima.
121 Koristi se priborom, alatom i mašinama u proizvodnji i svakodnevnom životu.
131 Poznaje i primjenjuje pravila tehničkog crtanja.
131 Samostalno ili timski razvija osmišljenu ideju u tehničku dokumentaciju za izradu proizvoda.
132 Samostalno ili timski razvija osmišljenu ideju u tehničku dokumentaciju za izradu proizvoda.
141 Izrađuje i sklapa različite modele, samostalno ili prema tehničkoj dokumentaciji.
152 Poznaje saobraćajne propise, pravila i signalizaciju.
242 Utvrđuje važnost gospodarenja otpadom.
312 Razlikuje vrste podataka koje se koriste u radu i komunikaciji.
343 Upotrebljava softver za crtanje i obradu slika, zvuka i audiovizuelnih zapisa.
2 Srednjoročni ishodi učenja
A.6.1 Interpretira građevinski tehnički crtež i samostalno priprema tehničku dokumentaciju.
A.6.2 Samostalno primjenjuje osnovna pravila kotiranja građevinskog tehničkog crteža.
A.6.3 Samostalno izrađuje građevinski tehnički crtež za jednostavne građevinske projekte.
A.6.4 Koristi mjerilo ili razmjeru prilikom izrade građevinskih tehničkih crteža.
A.6.5 Koristi računar za izradu jednostavnih tehničkih crteža.
B.6.1 Analizira karakteristike materijala i vrši njihovu obradu.
B.6.2 Primjenjuje radne operacije prilikom obrade materijala.
B.6.3 Imenuje i klasificira građevinske materijale prema namjeni.
B.6.4 Prepoznaje alate i mašine koje se koriste u građevinarstvu.
B.6.5 Samostalno izrađuje makete i model.
C.6.1 Prepoznaje pojmove urbanizam, rurizam, arhitektura i građevinarstvo i objašnjava njihovo značenje.
C.6.2 Prepoznaje pojam građevinska tehnika te praktično primjenjuje izradu projekta savremenog naselja.
C.6.3 Istražuje na temu sigurnosti pješaka u saobraćaju.
C.6.4 Analizira mogućnosti zaštite životne sredine kroz pravilno upravljanje otpadom i kreira odgovarajuća praktična rješenja.
C.6.5 Prepoznaje i imenuje graditeljsku baštinu u Bosni i Hercegovini.
3 Kratkoročni ishodi učenja (INDIKATORI)
Prepoznaje osnovne elemente građevinskog tehničkog crteža.
Preslikava gotov tehnički crtež.
Crta tehnički crtež koji je baziran na postavljenom zadatku.
Nabraja vrste kotiranja.
Objašnjava zbog čega je potrebno kotiranje na svakom tehničkom crtežu.
Pravilno primjenjuje postupak crtanja glavne kotne linije, pomoćne kotne linije i kotnog broja.
Kreira tehničke crteže za modele iz oblasti visokogradnje.
Kreira crteže u ortogonalnoj projekciji.
Imenuje tlocrt, nacrt i bokocrt i pravilno ih crta.
Objašnjava šta je mjerilo.
Objašnjava razlog upotrebe mjerila ili razmjere.
Samostalno izrađuje građevinske tehničke crteže u zadanom mjerilu.
Opisuje različite softverske pakete za izradu tehničkih crteža.
Crta jednostavne predmete uz upotrebu računara i softvera za crtanje.
Samostalno prezentuje svoj crtež i objašnjava način izrade ostalim učenicima.
Objašnjava razlike između materijala kao što su drvo, PVC i žica.
Opisuje tehničke karakteristike materijala i navodi primjere načina proizvodnje i prerade.
Praktično primjenjuje alate i mašine za obradu materijala.
Opisuje radne operacije prilikom obrade različitih materijala.
Praktično primjenjuje radne operacije mjerenja, rezanja, bušenja, brušenja, turpijanja, sastavljanja, bojenja, estetskog uređivanja.
Kreira vlastite proizvode kroz praktičnu primjenu alata i pribora.
Objašnjava njihovu upotrebu u izgradnji.
Objašnjava zbog čega je podjednako važna uloga svakog građevinskog materijala prilikom izgradnje građevinskog objekta.
Navodi primjere upotrebe konstrukcionih materijala (kamen, drvo, čelik, beton...), vezivnih materijala (kreč, gips, cement...), instalacionih materijala (materijali za električne instalacije, materijali za vodovodne instalacije, materijali za centralno grijanje...), izolacionih materijala (staklena vuna, stiropor, staklo...) i novih građevinskih materijala (gotovi malteri, armirano-betonske konstrukcije, purpjena...).
Objašnjava upotrebu mjernih alata, alata za zidarske radove.
Imenuje građevinske mašine (mješalice, dizalice, kamioni, bageri...) i objašnjava njihovu upotrebu (namjenu).
Navodi primjere upotrebe alata i mašina prilikom izgradnje građevinskog objekta.
Planira i izrađuje crtež zamišljene makete ili modela.
Prikuplja materijale, kao i alate i mašine potrebne za izradu makete ili modela.
Samostalno ili u grupi izrađuje maketu ili model po želji ili u dogovoru s nastavnikom.
Opisuje pojam grad, objašnjava urbanističke i regulacione planove.
Prepoznaje različite stilove arhitekture.
Navodi primjere planiranja i uređenja gradskih zona kroz vježbe i praktičnu nastavu.
Objašnjava historijski razvoj arhitekture u svijetu i na tlu Bosne i Hercegovine.
Navodi primjere prednosti i nedostataka života u gradu, kao i na selu.
Opisuje pojmove: visokogradnja, niskogradnja, hidrogradnja.
Praktično primjenjuje izradu maketa: savremenog naselja, stambene zgrade, raskrsnice, kružnog toka i sl.
Učenik samostalno prezentira svoj projekat savremenog naselja.
Navodi primjere pravilnog i nepravilnog kretanja pješaka u saobraćaju.
Samostalno izrađuje istraživački rad na temu: „Sigurnost pješaka u saobraćaju“.
Samostalno izrađuje spisak opasnih tačaka i pravi mapu puta od kuće do škole.
Navodi primjere upravljanja otpadom.
Opisuje upotrebu uređaja i sredstava za gašenje požara.
Samostalno izrađuje uređaje za jednostavno pročišćavanje vode, praktično izrađuje modele kante za smeće, kontejnera, kućice za ptice, makete ekološkog parka itd.
Opisuje stare zanate.
Navodi primjere građevinske i kulturne baštine u našoj zemlji, uspoređuje je sa drugim susjednim zemljama, navodi njihove sličnosti i razlike.
Istražuje zanatske radove, priprema kratku prezentaciju na osnovu prikupljenih informacija.
