U digitalnom dobu koje je mladima učinilo instantne zabave lako dostupnim, pažnje vrijedan je pokušaj Instituta za razvoj mladih KULT i Alumni asocijacije Druge gimnazije Sarajevo, pod vodstvom profesorice matematike Dženete Ajanić, da im književnost ponude kao alternativu. Tridesetak đaka, po deset iza Druge gimnazije Sarajevo, Srednje škole Vitez i United World koledža iz Mostara, tokom proteklih mjeseci imalo je priliku razgovarati sa spisateljicama i spisateljima, čitati njihova dijela i kreirati kritički odnos prema pročitanom, te na taj način, pod imenom Mladi kritičari, stvoriti platformu za književnu razmjenu i kreativno izražavanje inspirirano pročitanim knjigama priznatih bosanskohercegovačkih autorica i autora.
Centralni dio aktivnosti činilo je osnivanje književnih klubova u svakoj od navedenih škola, uz asistenciju i mentorstvo nastavnica maternjeg jezika Nermane Imamović (Druga gimnazija Sarajevo), Sanje Babić Đulvat (Srednja škola Vitez) i Maje Abadžije (UWC Mostar). Kroz redovna druženja, članice i članovi klubova diskutirali su o knjigama, razmjenjivali ideje i mišljenja, te na taj način stvorili jedinstvenu književnu zajednicu kao svojevrstan pokret otpora aktuelnoj (ne)kulturi čitanja. Iz projektnog fonda svakoj od školskih biblioteka je doniran izvjestan broj primjeraka knjiga odabranih autora, tako da su članovi kluba imali priliku pročitati aktuelne književne naslove, a nakon njih takvu mogućnost će imati i druge zainteresovane učenice navedenih škola.
Mladi kritičari i kritičarke neposredno su razgovarale s Almirom Alićem, Magdalenom Blažević i Enesom Kurtovićem, kao predstavnicima različitih književnih žanrova. Njih troje, izabrano po specifičnostima svog književnog senzibiliteta, podijelilo je svoja stvaralačka i čitalačka iskustva s đacima, pružajući im uvid u proces stvaranja književnog djela. Zainteresovani učenici i nastavno osoblje imalo je jedinstvenu priliku iz prve ruke čuti o različitim tehnikama pisanja, kreativnom procesu i izazovima s kojima se suočavaju tokom stvaranja svojih rukopisa.
Tokom susreta s Almirom Alićem, Magdalenom Blažević i Enesom Kurtovićem organizirana su i književna druženja otvorena za širu javnost lokalnih zajednica. Moderatori književnog druženja su bili su sami đaci, iskoristivši tu priliku da daju svoje viđenje pročitanog djela, ističući za njih bitne pasaže, priče ili obrte sa specifičnom porukom i preporukom za čitanje okupljenom građanstvu, što bi, pretpostavka je i nada, trebalo voditi stvaranju šire čitalačke zajednice zainteresirane za književnost.
U pripremnom i završnom dijelu višemjesečnog rada članovi i članice čitalačkih klubova prošle su kroz stručnu edukaciju o pisanju književne kritike, što im je dalo osnova za specifičan otklon tokom čitanja, analize i diskusije o pročitanim knjigama i pozvalo da na kraju napišu kritičke osvrte na knjige koje su čitali i čitale u okviru književnih klubova. Ovi osvrti će biti objavljeni na školskim i lokalnim internet-portalima, te će pružiti priliku đacima da javno prezentiraju svoja mišljenja i analize, te potaknu svoje kolege i kolegice na čitanje aktuelnih bosanskohercegovačkih autora i autorica. Pisanje kritičkih osvrta, pored razvoja pisane vještine kod učenika, ujedno potiče na dublje razumijevanje i analizu pročitanih djela, te razvijanje potpuno zanemarene kulture čitanja i njenog promovisanja kao važnog dijela obrazovanja i kulturne baštine.
Osnivanje književnih klubova, posjete pisaca i pisanje kritičkih osvrta pružaju učenicima vrijedna iskustva i otvaraju im nove perspektive u svijetu književnosti, istakla je jedna od članica književnog kluba iz Viteza.
Kroz ovaj projekat mladi čitaoci ne samo da razvijaju svoje literarne vještine, već i stvaraju trajna prijateljstva i sjećanja, što projekat čini izuzetno vrijednim za sve učesnike, istakao je njen kolega iz sarajevske Druge gimnazije, apostrofirajući zadovoljstvo što je bio dio Mladih kritičara.
U nastavku možete pročitati književne osvrte Mladih kritičara na djela Sjaj i bijeda tranzicije Almira Alića, U kasno ljeto Magdalene Blažević, te Izbor poezije, Enesa Kurtovića.
Sjaj i bijeda tranzicije, Almir Alić (Fabrika knjiga, Beograd, 2023. godina)
Sjaj i bijeda tranzicije zbirka je priča koje vjerodostojno i bez oklijevanja realno preslikavaju današnje društvo i međuljudske odnose na našim prostorima. Sjaj i bijeda u ovom pojmu su neodvojive, to su dvije strane istog novčića, podjednako prisutne u svim slojevima društva. Kao što je i sam Krleža rekao: Pod strunom u potezu gudala, u žaru us'jane pegle, sjene su bijede preko svega legle. Bijeda se svojim rukama dotakla svega u otužnoj stvarnosti naših tranzicionih društava.
Alić nam kroz ove priče prikazuje položaj marginaliziranog pojedinca (jednog od nas) i njegov odnos prema čitavom setu fenomena koje karakteriziraju temporalnost tranzicijske more.
Društvena tranzicija nije ispunjavanje u kvalitativnoj promjeni jednog sistema, nego u potpunoj objektivizaciji ljudskog bića čije moralne vrijednosti nijemo kapituliraju pred argumentima surovog kapitalizma, podsjeća nas autor kroz iskaz jednog od svojih književnih aktera.
Alić se bavi aktualnim temama poput egzistencijalizma, socijalnim problemima, položajem Bosanaca u tuđinskoj zemlji, vršnjačkim nasiljem, psihičkim posljedicama rata, međugeneracijskim nerazumijevanjem, transgeneracijskom traumom, odnosom prema manjinskim grupama, ksenofobnim i homofobnim trendovima naših društava i mnogim drugim fenomenima vezanim za nedovoljno emancipirane zajednice.
Almir Alić, bez ikakve sumnje, društveno je angažirani pisac. Osim kroz aktualnu tematiku, čitateljima se približio i specifičnim humorom, ironijom, sarkazmom i drugim tehnikama kojima književno ogoljava stereotipnu osobinu našeg naroda. Osebujnom književnom vještinom čini razvidnim sve nedostatke društva – da nije smiješno, bilo bi žalosno.
Alić se pored navedenih tema bavi i temom nacionalizma. To je problem s kojim se svi mi susrećemo i čije posljedice paraliziraju naše zajednice u nesposobnosti za kvalitativan iskorak u procesu pomirenja. Umjetnost posjeduje iscjeliteljski potencijal i književna estetika Alićevog narativa postaje bliska ogromnoj većini pasivnih ljudi koja u intimnom diskursu ne pristaje na logiku nacionalne posebitosti u odnosu na ostale, gotovo pa istovjetne, zajednice na ovim prostorima.
Alić svoje nade polaže u mlade generacije, generacije čitatelja koje u ovom surovom tranzicijskom vremenu svijetle fluorescentnim svjetlom poput aktera njegove magične priče Minimum zajedničkih interesa, kojom započinje specifično književno putovanje kroz intimnu geografiju ljudske duše, sastavljeno od dvanaest kratkih priča.
13 – 1 priča protiv baksuzluka i za istinski književni ugođaj.
U kasno ljeto, Magdalena Blažević (Buybook, Sarajevo, 2022. godina)
Knjiga Magdalene Blažević koja nosi naslov U kasno ljeto osvrće se na temu rata, gubitka i potrage za identitetom na vrlo specifičan i intrigantan način. Roman je isprepleten pričama i anegdotama vezanim za rat, ljubav, gubitak i oprost, koje su ispričane i čitalačkoj publici predstavljene kroz naratora i glavnog lika nakon smrti. Autorica uspješno stvara kompleksnu protagonistkinju, što je osvježavajuće, uzimajući u obzir da većina moderne i starije bosanskohercegovačke književnosti ima afinitet ka kompleksno razvijenim muškim glavnim likovima.
Prva stvar koja se ističe kod ove autorice jeste njena sposobnost prikazivanja različitih perioda, preplićući ih kroz čitavo djelo i perspektive naratora. Kroz isprepleteni narativ, čitalac stiče bolje razumijevanje i upoznaje glavnog lika na dva nivoa, prije i poslije smrti. Nešto što se naročito primjećuje u stilu pisanja autorice jeste upravo predstava prostora u kojem se likovi nalaze, sa mnogo pažljivo izabranih detalja. Ona vrlo dugim i poetičnim opisima približava prostor i emocije, te unutarnje tegobe likova. Jedan od ključnih elemenata romana je njegova atmosfera koja je nostalgična, no ujedno i introspektivna. Opisi pejzaža i sezonskih promjena daju slojeve značenja, naglašavajući promjene ritma prirode koji se paralelno odvijaju sa emocionalnim stanjem likova.
Međutim, iako je knjiga bogata temama i događajima, prvi dio je primjetno sporiji od druge polovine novele. Autorica je sklona detaljnom opisu, što može usporiti ritam narativa, no doprinosi kompleksnosti čitave atmosfere u knjizi, te boljem suosjećanju sa emocijama likova. Osobnost autorice Blažević je da koristi vrlo specifičan jezik i stil tokom svog pisanja kako bi pretvorila svaki trenutak u romanu u jedno duboko osjećajno iskustvo, nadograđujući samu činjenicu da je knjiga inspirirana stvarnim događajem.
Nadalje, Magdalena Blažević svoje likove ne predstavlja kao proste junake, već vrlo razvijene i višeslojne individue koje prikazuju stvarne uloge jedne porodice te i kompleksnost njihovih odnosa. Autentičnost njihovih emocija i reakcija na životne izazove čini ih lako prepoznatljivim za čitaoca. Roman nije samo priča o pojedinačnoj sudbini, već o širem kontekstu društva koji oblikuje nastavak života. Autorica suptilno povezuje svoja lična iskustva sa tuđim, te sa društvenim okolnostima i kolektivnim sjećanjima, čime dublje ukazuje na snagu i ranjivost ljudske povezanosti.
U cjelini, roman je djelo koje vjerujemo da će zadovoljiti mnoge čitaoce, vrlo efektivno u smislu prikaza ratnog konteksta kroz jednu ličnost na vrlo specifičan i detaljan način. Magdalena Blažević demonstrira svoje sposobnosti kao spisateljica koja nadilazi samo pričanje priče i nudi čitalačkoj publici priliku za refleksiju vlastitog života.
Izbor poezije, Enes Kurtović
Kritički osvrt na zbirku pjesama Enesa Kurtovića može se posmatrati kroz nekoliko ključnih tema i stilskih odlika koje se protežu kroz cijelo djelo. Ova zbirka, sa svojim raznolikim sadržajem i stilom, predstavlja mozaik savremenih tema i osjećaja koji dotiču svakog čitatelja.
Prvo što se može primijetiti je autorova sposobnost da kroz jednostavne slike prenese duboke poruke. Na primjer, u pjesmi SPIDERMAN Kurtović koristi lik poznatog superheroja da prikaže skriveni identitet svakodnevnog čovjeka, kao i skriveni svijet iza maski koje svi nosimo. Ova pjesma ujedno naglašava ljudsku potrebu za herojstvom i svakodnevnim bitkama koje prolazimo, što može biti viđeno kao kritika modernog društva koje traži heroje u svakodnevnim ljudima. Dalje, Kurtović koristi ironiju i satiru da bi ukazao na apsurdnosti savremenog života. FACEBOOK WEDDING je odličan primjer gdje autor kritikuje površnost društvenih mreža i virtualnih interakcija. U ovoj pjesmi Kurtović prikazuje kako se čak i najintimniji trenuci poput vjenčanja pretvaraju u banalne online događaje. Ovaj sarkastičan ton dodatno naglašava otuđenje i nedostatak stvarne povezanosti u digitalnom dobu.
Treći aspekt koji se ističe je autorova sposobnost da kroz poeziju progovori o ozbiljnim društvenim i političkim temama. U pjesmi PRESUDA Kurtović kroz metaforu suđenja i osude profesorice Zore Keče ukazuje na štetu koju nekompetentni i zatvoreni edukatori mogu nanijeti učenicima. Ova pjesma, iako subjektivna, nosi snažnu poruku o važnosti obrazovanja i odgovornosti koju profesori imaju prema svojim učenicima. Na kraju, zbirka se ne ustručava dotaknuti i tema kao što su rat i nasilje, što se može vidjeti u pjesmi VEČERA. Ovdje Kurtović kroz jednostavnu večernju scenu prikazuje strahote rata i izbjeglištva. Slika kamiona punog sirijskih izbjeglica parkiranog pored stola stvara snažan kontrast između normalnog života i užasa rata, te poziva čitatelja na refleksiju o sudbini onih koji su pogođeni sukobima.
U zaključku, Enes Kurtović kroz svoju poeziju nudi oštru, ali i emotivnu kritiku savremenog društva. Njegove pjesme su bogate simbolikom, ironičnim tonom i dubokom socijalnom osjetljivošću, čineći ovu zbirku izuzetno relevantnom i potresnom. Kroz Kurtovićeve stihove čitatelj je pozvan da preispita vlastite stavove i osjećaje, te da se suoči sa stvarnostima koje često pokušavamo ignorirati.
