Učeničke ideje: CHILL ZONE u Srednjoj tehničkoj u Tešnju
Učenici srednjih škola značajan dio svog vremena provedu u prostorijama škole. S druge strane, društvene mreže smanjuju vrijeme provedeno u druženju i razgovoru sa vršnjacima. Zato škola nastoji da uredi i prilagodi prostore potrebama svojih učenika. Na osnovu ideja učenika nastaju i CHILL ZONE.
Nakon uređenja zona u zgradi centralne škole, uz pomoć Američke ambasade u Sarajevu, tokom prošlog mjeseca realizovano je i uređenje zone u zgradi Obdanište.
Uređenje na osnovu idejnog rješenja učenika naše škole izvršili su radnici i učenici škole. Pomoć pri opremanju škole pružili su roditelji nabavkom i postavljanjem polica za eksponate te zatvaranjem prostora ispod stepeništa. Nabavka namjestaja izvršena je uz finansijsku podršku JP BH pošta Sarajevo.
100. dan škole
Tradicionalno, IV-1 Prve osnovne škole u Maglaju sa nastavnicom Irdinom Mezetović obilježio je stoti dan škole.
Na času matematike đaci su uradili 100 zadataka pismenog sabiranja i oduzimanja, na času bosanskog jezika napisali su 100 pridjeva, a na muzičkoj kulturi, uz muzičku igru Hula hop učenici su pokušali 100 puta zavrtjeti hula hop.
Dan je zamišljen kao dan bez školskih udžbenika, proveden u igri, isplaniran da učenici u raznim aktivnostima ostvaruju obrazovno-odgojne ciljeve i ishode u skladu s planom i programom, pa su tako bili slobodni da se maskiraju u šta požele, od karatašica do fudbalera. Najzanimljivije je svakako bilo vidjeti kako će izgledati kada napune 100 godina.
Dan su zaključili sa 100 slatkiša,voćki i grickalica te podjelom diploma, koje su poslužile ne samo kao uspomena na 100. dan nastave, nego kao i nagrada za sto proteklih dana marljivosti, truda, veselja i prijateljstva.
Kako izgleda jedna demokratska učionica u Osnovnoj školi 1. mart u Jelahu?
Učiteljica petog razreda ove osnovne škole, Sabiha Mudrov, trudi se da đacima boravak u školi učini što zanimljivijim uz poštovanje demokratskih načela i vrijednosti. Tako kaže:
Naša učionica je mjesto gdje se svaki glas čuje i cijeni, čime se stvara atmosfera koja odražava demokratske vrijednosti. Ova demokratska dinamika oblikuje naše učenje i potiče zajedništvo. Potičemo otvorenu razmjenu ideja. Učenici su potaknuti postavljati pitanja, izražavati svoje mišljenje i dijeliti svoje perspektive. Ova otvorenost omogućuje raznolikost ideja i potiče kritičko razmišljanje, što je ključno za demokratsko društvo. Odlučivanje u učionici temelji se na suradnji. Učenike potičem da sudjeluju u procesu donošenja odluka o načinu učenja, aktivnostima ili organizaciji učionice. Ovaj participativni pristup daje osjećaj odgovornosti svakom pojedinom učeniku. Također, pravednost je ključna karakteristika naše učionice. Pravila su jasna i primjenjuju se dosljedno, čime se osigurava da svi učenici imaju jednake mogućnosti za sudjelovanje i uspjeh. Tako se stvara osjećaj jednakosti i poštovanja među svim članovima u učionici. Također, rad i nerad se u ovoj učionici vrednuju vrijednosnom jedinicom pod nazivom ZNAON. Znanoni se prikupljaju za: javljanje, lijepo ponašanje prema drugima, zadaću, timski rad, čistu radnu jedinicu, a gube se kada se uradi obrnuto od ovoga.
Maglaj: Policajci drže radionice srednjoškolcima?! Kako je to dobro!
Predstavnici Policijske stanice Maglaj Adrijana Hadžić i pomoćnik komandira, Edhem Hrnjadović, održali su 13. februara prvu u nizu radionica planiranih za učenike prvih i drugih razreda Mješovite srednje škole u Maglaju.
Svaka radionica će obraditi po tri teme, i to:
- Digitalno nasilje
- Prevencija ovisnosti
- Mladi u sukobu sa zakonom
Vršnjaci vršnjacima o vršnjačkom nasilju
Članovi Vijeća učenika Osnovne škole Kulin ban na Tešanjci sa pripremljenim prezentacijama posjećuju sva odjeljenja škole i govore o vršnjačkom nasilju. Prezentacije učenici drže u cilju prevencije i suzbijanja vršnjačkog nasilja. Zanimljivo je i to da se na kraju pušta film sa tematikom nasilja, koji su na času bosanskog jezika i književnosti na temu filmske montaže snimili učenici devetih razreda. Osim toga, hol škole je prilagođen posljednjoj srijedi februara, Danu ružičastih majica, čiji je cilj suzbijanje vršnjačkog nasilja u svim oblicima.
Kako privreda uskoči tamo gdje sistem neće
Mješovita srednja škola Tešanj se već duži niz godina svakodnevno susreće s problemima koje uzrokuje dotrajala stolarija u učionicama. Već godinama pišu projekte i molbe kako bi im nadležne institucije promijenile stolariju, ali bezuspješno, jer nedostaju finansijska sredstva. Nisu pomogle ni činjenice da su jedna od najvećih škola u Zeničko-dobojskom kantonu u koju se svake školske godine upiše po 12 novih odjeljenja učenika, koji se obrazuju za različita zanimanja. Trenutno se u Mješovitoj srednjoj školi obrazuje 886 učenika. Shodno teškoj situaciji u kojoj se nalaze po ovom pitanju, Školski odbor je donio odluku da se pokrene proces izmjene stolarije uz pomoć tešanjskih privrednika. Tešanjski privrednici su po ko zna koji put pokazali veliku humanost, empatiju i solidarnost, rado su se odazvali i podržali ovaj projekat Jedan privrednik, jedna učionica. Osim donirane stolarije, privrednici će finansirati i njenu ugradnju.
Inovativni projekti u Mješovitoj srednjoj školi Tešanj
Mješovita srednja škola Tešanj partner je u realizaciji inovativnog projekta Erasmus+. Predstavnici škole sudjelovali su u portugalskom gradu Portu na radnim sastancima povodom realizacije novog projekta Erasmus+. Akronim ovog inovativnog projekta je: 3F - COOP . Projekat obuhvata naprednu izradu obuće, inovativni i intenzivni program obuke i mogućnosti obuke za digitalnu i zelenu tranziciju u Bosni i Hercegovini. Predstavnici škole su upoznati s radnim zadacima koje će morati realizovati u narednih 36 mjeseci. Mješovitu srednju školu su predstavljali direktorica Jasminka Mujkanović, pomoćnik direktorice Mujo Zeničanin i Samila Čamdžić, profesorica stručno-teorijske grupe predmeta tekstilne struke. Projekat podržava i sufinansira Evropska unija.
Šta je nama naša škola dala?
Zašto sebi dajemo za pravo da znamo i mislimo šta je dobro za njih bolje od njih samih? Učenici devetog razreda, koji su pred kraj osnovnog obrazovanja, rekli su šta je ono o čemu nisu pričali tokom prethodnih godina u školi, a željeli su znati o tome u skladu sa svojim uzrastom. Iako po planu rada na časovima odjeljenske zajednice postoje neke od navedenih tema, one se slabo ili nikako obrađuju, jer na času odjeljenske zajednice pričamo samo o problemima, nastavnik/ca pročita ocjene i onda piše nešto svoje po dnevniku.
Želimo školu u kojoj ćemo moći pričati i razgovarati o:
Volio bih da nas u školi uče stvarima koje su nam potrebne za život.
Želim razgovarati o seksualnim odnosima.
Niko ne priča o seksualnoj edukaciji, niko nema pojma o tome, jer to niko ne priča. Tinejdžerima od 12 do 15 godina to treba.
Niko nas ne pita kako živimo, a neki nemaju za užinu.
Želim da se priča o mentalnom zdravlju. (Trećina anketiranih je dala ovaj odgovor)
Volio bih da se u školi priča o tome kako “napraviti pare”, o kreditima i kako se snaći kao odrastao čovjek.
Zašto nema posebnog predmeta o spolnosti?
Zamislite da možemo izabrati sebi kreativne časove, npr. kuhanje, heklanje, pletenje, drvorez, rad na metalima…
Željela bih da naučim stvarno programiranje u školi. Pogledajte šta radimo iz informatike.
U školi nam niko nije pričao o menstruaciji. Kada su nam jednom u šestom razredu došli neki ljudi da nam pričaju o tome, izveli su sve dječake vani, a nama podijelili po jedan uložak. Kada neka djevojčica treba uložak, to se daje toliko skriveno, kao da dijelimo drogu, a u školi toga nema.
Kako napraviti djecu?
Nismo pričali o partizanima.
Pričati o online zaradi, fudbalu i Ronaldu.
Da pričamo o nečemu nevezano za školu, naprimjer, o našem zdravlju.
Seksualno obrazovanje, kako zaraditi kao školarac, obrazovanje dječaka o curama i obrnuto, podsticanje mladih u bolji život, kako pomagati roditeljima, zdrav život, izbjegavanje lošeg društva.
Kako se spasiti u određenim vremenima? Mentalno zdravlje i zašto nas nisu učili da nema razlike između muškog i ženskog posla.
Igricama, ratovima, o našoj korumpiranoj državi, tenkovima, avionima, helikopterima, kako lahko zaraditi pare
Da pričamo o smrti i stvarima koje nas čekaju u životu
O ribolovu
O problemima zbog kojih se djeca povlače u sebe. Niko ne priča o tome i niko nas ne razumije, to je najveći problem.
Ne priča se o seksualnom nasilju, o igricama, o lovu
Finansijske teme me zanimaju, teme psihičkog stanja djece, o tome kako se osamostaliti u životu
Volio bih da imamo čas seksualnog odgoja jer to mnogo djece u pubertetu zanima
Voljela bih da se priča o većim pravima djece, o financijskim temama, priče na temu psihičkog stanja djeteta, o tome kako se osamostaliti, o savjetima kako lakše upisati školu koja nas zanima.