Započeta krajem prošle godine (30.12.), 24. sjednica Skupštine Kantona Sarajevo još uvijek traje. Treći nastavak, najavljen u ponoć prethodnog dana, iznenadio je Shitbasterse, ali budući da Skupština rad nikad ne počinje na vrijeme (akademskih 15 = skupštinskih 30 minuta), uspjeli su se organizovati.
TW: u Skupštini 9:00 uvijek označava neko drugo vrijeme: 9:35, 9:44, 9:51... #skupštinsko_računanje_vremena
Stajaćoj predtački dnevnog reda, slušanju himne, prisustvovalo je ukupno 18 zastupnika (dovoljno za kvorum, nedovoljno za paušal!). Primjer preostalih 17 srednjoškolci bi mogli koristiti kao svoje građansko pravo, pa stajanje uz himnu zamijeniti sjedenjem uz kafu.
Zanimljivo je da se iz zapisnika sa sjednica ne može ustanoviti ko izostaje, ko je sve vrijeme, a ko samo povremeno prisutan, pa je, nažalost – iako bi to bilo i zabavno i zanimljivo – nemoguće ustanoviti koliko su minuta od koliko sati pojedini zastupnici zaista učestvovali u radu. U svakom slučaju, ono što vidimo u direktnom prenosu bitno je drugačije od onoga što čitamo u zapisnicima, pa možemo uvesti novu kategoriju: osim prisutnih i odsutnih, još i neviđeni.
U uvodnom izlaganju po prvoj (dvadesetoj) tački dnevnog reda ministrica Naida Hota-Muminović informisala je zastupnice i zastupnike o finansijskom poslovanju javnih ustanova iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja za 2023. godinu. Informacija je na dnevni red stavljena sa propagandnom namjerom, koju je opozicija pokušala sabotirati.
TW: jezička konstrukcija ministrice obrazovanja: "možemo zabilježiti kroz ovu informaciju...". #hitno_uvesti_PISAu_za_ministre
TW: Hota / NiP: "Nabavkom udžbenika poboljšan standard učenika." Rezultat - zastarjeli udžbenici (odobreni od 2008. do 2012.) podigli zastarjeli standard?
Informacija se, sve u svemu, na dnevnom redu našla kako bi se stranka Narod i pravda pred javnošću pohvalila ulaganjima u obrazovanje i javno podržala svoju sve iritantniju ministricu. Zato je predsjedavajući Elvedin Dino Okerić više puta insistirao da se govori o informaciji, za razliku od opozicije, koja je govorila povodom informacije.
Nakon trosatne igre na dva gola moguće je u VAR pregledu istaći ključna mjesta i predstaviti suštinu rasprave. Cijela tačka imala je za cilj uvjeriti javnost u uspješnost obrazovne politike koju u vladajućoj trojci, kako je to na kraju i priznao predsjedavajući Okerić, provodi NiP.
Predsjedavajući Okerić / #NiP: "Nevjerovatno kolika količina nekulture" Nema ste šta dodati. #samo_kulturno hint!
Koja god da je tema, o čemu god da se govori, najviše korisnog vremena nekorisno utroše centarfori Mahir Dević (SDA) i Okerić (NiP), dojučerašnji stranački ahbabi koji, svaki se obraćajući svojoj polovini istog biračkog tijela, nastoje diskreditovati naoko različite, a što se obrazovanja tiče u dlaku iste protivničke politike. U sjeni tog lakrdijaškog prepucavanja ipak smo čuli i neke vrijedne stvari. Dević je s pravom doveo u pitanje strategiju ulaganja u privatne na račun javnih vrtića, usput problematizirajući i netransparentnost sporazuma ministarstva sa UNDP-jem (na šta je i Ured za reviziju u FBiH imao primjedbu!). Okerić je, s druge strane, dodijelivši sebi posljednju riječ, rezimirao obrazovnu politiku svoje stranke: u 2023. vlada je povećala nastavnicima plate da bi ih motivisala za učešće u reformi, a ulaganja u obrazovanje je sa par stotina digla na pet miliona. Protivno Devićevoj tvrdnji da se nije gradilo ništa, pohvalio se i obnovom tri vrtića (što je koštalo 10 miliona). Spuštajući raspravu na čaršijski nivo uspio je probuditi i uspavanog (po vlastitim riječima) zastupnika Faruka Kapidžića (SDA) koji se, onako bunovan, morao osloniti na opšte mjesto ove međustranačke eberečke-ebertute – diplomu Dine Konakovića.
Faruk Kapidžić (#SDA): "Ministrica obrazovanja vodi resor obrazovanja a njen predsjednik ne zna ko mu je bio mentor." Očekuje se da se ovaj start pregleda u VAR sobi. #skupštinaKS hint!
Arogancija predsjedavajućeg Okerića izazvala je i zastupnicu Marijelu Hašimbegović na emotivnu reakciju: “Vaša istina je iskrivljena, vaša je istina bahatost i sila!“
Rezervni igrači s obje klupe (DF, SBiH na jednoj i SDP i NS na drugoj) povremeno su izveli neko dobro dodavanje. Mila Melank (NS) je tačnim, ali po trojku neugodnim zapažanjem da bi skupština ipak trebala raspravljati o izvještaju (pa ga usvojiti ili odbaciti) umjesto što prima k znanju informaciju, čak zabila i dobar autogol. (Što je možda signal da Naša stranka nije jednoglasna u podršci NiP-ovoj saferizaciji obrazovanja.) Jednako je tačno i važno bilo i to što je zastupnik Muamer Bandić (SBiH) istaknuo činjenicu da se na sudske odštete potrošilo više od milion, poentirajući konstatacijom da ako se u tolikoj mjeri krše opšti propisi, onda je rezultat pravna nesigurnost.
Trosatna rasprava uglavnom se sastojala od replika, ispravki krivih navoda i poslaničkih intervencija koje su služile ili nervoznoj i ne baš uvjerljivo argumentovanoj kritici aktuelne obrazovne politike ili njenoj jednako blijedoj afirmaciji.
Vreto / #NiP: Samo danas, na vašem malom ekranu: zastupnici NiP-a u skupštinskom blockbusteru: Spašavanje ministrice Hote. #skupštinaKS
TW Prijedlog za zastupnika Pobrića: Klaićev rječnik; provjeriti značenje riječi 'koncizno' i 'precizno' i zašto je besmisleno povezati ih sa "puno detalja" hint!
TW Okerićeva logika – kad se priča o potrošenim parama, ne govori se o onome na šta su potrošene. #larparalartizam hint!
Ipak je nekoliko momenata zaslužilo da se pomenu.
1. Na isforsiranu primjedbu zastupnika Faruka Selmanovića (SDA) kako se učinak milionskih rashoda ne vidi u rezultatima, zastupnica Mersiha Mehmedagić (NiP) iznervirano, ali i duhovito odgovorila je da odgoj nije isto što i tov pilića, pa da se rezultati mogu očitati s vage.
2. Na reakciju zastupnika Devića (SDA) da takav diskurs nije primjeren skupštini, ali da možda jeste Trnovu, reagovao je Rusmir Pobrić (NiP) primjedbom da je onda i pominjanje Trnova jednako neprimjereno. Šah-mat.
3. Pobrić je također dobro relativizirao neodređeni izvor na koji se zastupnica Marijela Hašimbegović pozvala u svom izlaganju – komentari (na društvenim mrežama). hint!
Nažalost, ovakvi su dobri retorički pogoci rijetki. Mnogo češće zastupnici govore loveći vlastitu misao. Želim da mu skrenem jednu pažnju... imamo povrat sistema kao odgovor na sve... užina nije dostojanstvena jednog djeteta... imamo kontaminaciju pojedinaca da demotivišu... samo su neki od iskaza koje bi, da su napisani u školskim pismenim zadaćama, bili podvučeni debelom crvenom olovkom.
Gaković: "Svi ovdje imamo pravo da iznesemo naš stav." Očekivalo bi se da zastupnici jasno i argumentirano govore. #a_ne_da_se_bore_s_maternjim_jezikom #skupštinaKS
Šaljić / SBiH: ikluzija je uključivanje, ništa drugo. Što koristimo ove izraze koje mi sami ne razumijemo hint!
Kapo / #SDP Kada ćemo zanoviti Skupštinu? #skupštinaKS
Zanimljivije za analizu je to kako zastupnici iskaze podešavaju upućujući ih istovremeno na više primatelja. Zato je šteta što se zastupnik Damir Marjanović (ZNG) u skupštini ne pojavljuje češće, jer u tom smislu nudi najbogatiji materijal. Šaljući signale i prema jednom i prema drugom krilu skupštine, a istovremeno nastojeći komunicirati sa svojim biračkim tijelom, kombinujući sleng i stručnu terminologiju, on često više kaže onim što prećuti nego onim što izgovori.
Marjanović / ZnG: Sa svima se mogu složiti i mogu dati kontra argumente! (To pratimo godinama – u skladu s ličnim interesima) #skupštinaKS
Marjanović ZnG: "Neću dugo" jer nisam dugo (ni bio na sjednicama niti govorio) #u_prolazu
Marjanović, vjerovatno najpozvaniji nakon resorne ministrice da govori o obrazovanju (jer je i sam sjedio u istoj fotelji, predsjednik je skupštinske Komisije za obrazovanje i nauku i praktično idejni tvorac preduniverzitetskog instituta), nastupio je u ovoj utakmici čaršijske lige kao linijski sudac. Dao je naslutiti da nema primjedbi na samu Informaciju, ali da bi svakako trebalo procijeniti, na osnovu nje, da li su 300 miliona bili investicija ili potrošnja, predloživši, više nego razložno, tematsku sjednicu o obrazovanju. Čemu se na kraju oštro usprotivila ministrica Hota-Muminović, u izvedbi koja zaslužuje da se preuzme cijela iz stenograma. (vidi prilog)
Hota-Muminović #NiP: "Nisam za tematsku sjednicu o obrazovanju." Pustite me da se sama igram škole. #skupštinaKS
Svoje protivljenje bazirala je na uvjerenju da sve dok ministarstvo s njom na čelu radi po zakonu, skupština nema razloga da se tim radom bavi. Osim što je u svojoj završnoj riječi bila arogantna, Hota-Muminović je dala i jedan dobar primjer fact-cheking ispravke tvrdnje zastupnice Marijele Hašimbegović da je tender za školu na Šipu vrijedio 700.000, umjesto stvarnih 418.532 KM. Ministrica je staloženo čitajući pripremljen odgovor na sve iznesene zastupničke primjedbe, tonom stroge razrednice, proglasila skupštinu nekompetentnom da govori o obrazovanju, izrazila žaljenje što zastupnici imaju imunitet pa mogu klevetati bez odgovornosti, te pozvala sve koji sumnjaju na korupciju u njenom ministarstvu da svoja saznanja prijave nadležnim. Dobro pripremljena i fokusirana stavila je dojučerašnjim kamaradima iz trenutne opozicije do znanja da nema namjeru raditi onako kako su oni prethodnih 20 godina – klijentelistički i kukavički. (Cijelu bukvicu pročitajte na kraju članka.)
Sjednica Skupštine KS je ušla u treći sat rada bez pauze, što po narodnom vjerovanju ukazuje na mogućnost obilnih padavina #kantonalna_prognoza
Skupština KS - nakon 129 minuta rada, 130 minuta pauze - vidimo se u 14:00, odnosno nekad popodne po srednjoskupštinskom vremenu.
Sjednica se još nije nastavila, a kad će ne znamo.
Nazad u školu!
Teško da bi srednjoškolcima sama tema, finansijsko poslovanje ministarstva za obrazovanje, mogla biti zanimljiva. Ali iz tri dosadna sata skupštinskog rahada ipak se može izvući nekoliko tema za razgovor sa đacima o onome što zovemo demokratskim odlučivanjem.
1. O tome šta je demokratija đaci mogu učiti iz udžbenika i predavanja, dakle malo i nedovoljno. Vrijednost naštrebanih definicija potvrđuje jedino život. Ukoliko su iz odlučivanja o životu u školi isključeni, ili su uključeni samo formalno, najvjerovatnije će izgubiti povjerenje u demokratiju kao instrument uređivanja odnosa u zajednici. Praćenje zasjedanja kantonalne skupštine na ekranu, ili čitanje stenograma, sasvim sigurno neće poslužiti kao uzor, ali će ponuditi građu za refleksiju.
Kada se na času odjeljenske zajednice, ili u nekoj ad-hoc interesnoj grupi dogovara o narednom zajedničkom koraku, kako se prednost tog koraka obrazlaže? I, s druge strane, kako se prijedlog odbacuje? Pozivanje na percepciju javnosti jeste primamljiv alat, ali je istovremeno i nepouzdan. Zastupnica Hašimbegović pozvala se na medije, koji predstavljaju (ali i oblikuju) tu javnost. Kako i zašto vjerujemo nekom mediju? Da li je tender za školu na Šipu bio namješten, ima li korupcije u radu ministarstva obrazovanja? Ovo je prilika da đaci saznaju šta su uopšte tenderi, kome su i zašto potrebni. Isto tako i šta je korupcija, koje sve oblike ima, i ima li je i u njihovoj školi. Najzad, kako se sačinjava i čemu služi revizorski izvještaj.
2.
Kad predsjedavajući Okerić u međustranačkoj prepirci pred kamerom kaže “nevjerovatno kolika količina nekulture“, na kakvu kulturu misli? Je li kultura lijepo ponašanje? Ili je kultura pripadanje nekoj zajednici? Ili biti kulturan znači ići u pozorište i čitati knjige? Šta za đake znači biti kulturan, i kako bi oni mjerili količinu kulture? Kako kultura obogaćuje život ljudi, a kako ga ograničava? Komunikacija između zastupnika tokom sjednice regulisana je tzv. poslovnikom. Šta poslovnik nastoji da uredi, i koliko u tome uspijeva?
3.
U kakvoj su vezi kultura i jezik? Zašto je (ako je) važno tečno i pravilno govoriti? Čemu služe pravila u jeziku, i koje vrste pravila postoje? Koliko je važno da iskaz, osim gramatički, bude i činjenično ispravan/tačan? Ima li lingvistika problem sa besprijekorno formulisanom laži? Šta je poslanički imunitet i uključuje li on pravo/mogućnost zastupnicima da obmanjuju javnost.
4.
Šta je inkluzija? Jesu li inkluzija i uključivanje, u kontekstu obrazovanja, sinonimi? Kakva iskustva đaci imaju sa uključivanjem/isključivanjem? Pod kojim uslovima se postaje dio neke grupe i po koju cijenu se iz nje izlazi?
5.
Često se u medijima, a vidjeli smo i u skupštini, otvara pitanje lažnih diploma. Šta je uopšte lažna diploma? Kako se njena lažnost utvrđuje? Mogu li i petice u školi, kao i diplome, biti lažne? Ko su lažni odlikaši i kako se to postaje? Čemu služe ocjene u školi? Može li i znanje, kao i diploma, biti lažno? Kada je znanje istinito?
Naida Hota-Muminović, Skupština KS, 24. 1. 2025.:
“Zahvaljujem se svim zastupnicima i zastupnicama na diskusijama povodom ove tačke. Željela bih se osvrnuti i iskoristiti svoje pravo učešća u ovoj tački dnevnog reda. Hvala zastupnicima Šariću i zastupnicu Marjanoviću što su istakli koliki je ovo zapravo sistem. Riječ je o najvećem sistemu u javnom sektoru. Još jednom naglašavamo da smo u 2023. godini imali učešće u budžetu Kantonu Sarajevo od 26,12% što je više od 1/4, a da je izvršenje budžeta bilo skoro 102%. Što se tiče forme ove tačke, da li je riječ o informaciji ili izvještaju o kojoj je govorila uvažena zastupnica Melank. Kroz program rada Skupštine Kantona Sarajevo utvrđeno je da se ovo zove informacija, a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Kantonu Sarajevo precizira da direktori podnose izvještaje školskom odboru i Ministarstvu. Ukoliko bi škole kao samostalna pravna lica podnosile izvještaje to bi bilo 108 zasebnih izvještaja, što je Skupština davno odlučila da se utvrđuje samo u vidu informacije, jer ne bi postojala mogućnost da se Skupština zbirno izjašnjava o izvještajima različitih pravnih lica, pa se vjerovatno iz tih razloga i pristupilo ovoj formi informacije. Uvaženi zastupnik Bandić aktuelizirao je pitanje isplate potraživanja po tužbama navodeći da su potraživanja iz radnog odnosa u iznosu od 1,8 miliona. Riječ je zapravo o isplaćenim tužbama u 2023. godini i to u iznosu od 1,9 miliona zbog kršenja kolektivnog ugovora kako ste i sami rekli ranije, dakle, to su kršenja kolektivnih ugovora koja su nastala u periodu prije mog imenovanja na ovu poziciju. U ovom mom četverogodišnjem mandatu, a bilo je dilema je li 4, 5, 6 godina, sve obaveze prema radnicima ispunjavamo iz kolektivnog ugovora. Zastupnica Hašimbegović iznosi kontradiktorne tvrdnje u svojim diskusijama. U jednu ruku prigovara mi zbog nadzora nad radom koji ovo Ministarstvo provodi, i to u skladu sa zakonom, i sa svojim nadležnostima, a potom u više navrata imputira korupciju u resoru odgoja i obrazovanja i u ovom Ministarstvu, koristeći čak i kolokvijalne termine poput 'štimanja tendera' za školu Šip. Ovo Ministarstvo provelo je proceduru u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i nije bilo niti ima bilo kakvog štimanja tendera, a Ured za reviziju zanemario je član 54. stav 9. Zakona o javnim nabavkama. Ispravljam i Vaš krivi navod da je vrijednost tendera 700.000 konvertibilnih maraka, riječ je o vrijednosti tendera od 423.593 konvertibilne marke, dakle ne o 700.000 konvertibilnih maraka. Zapravo, time ste tendenciozno i, mogu reći, zlurado pokušali obmanuti javnost. Pozivam Vas da sva saznanja o koruptivnim radnjama u ovom Ministarstvu, u ovom resoru, ili bilo gdje drugo, prijavite nadležnim organima, a meni je žao što imate zastupnički imunitet, pa možete u vašim diskusijama iznositi neistine bez ikakve odgovornosti. U zaključku ove diskusije želim reći da su ulaganja u obrazovanje u mandatu ove Skupštinske većine i u mom mandatu potpuno evidentna, kako kroz brojeve prikazane u ovoj informaciji, ona su očigledna i na terenu – u učionicama, u sportskim salama, kompjuterima, novim nastavnim planovima i programima, stručnim usavršavanjima radnika, na platnim listama, u medaljama koje naši učenici donose sa međunarodnih takmičenja. Kao ministrica stalno sam na terenu, posjećujem vrtiće i škole, tu sam među prosvjetnim radnicima, učenicima, roditeljima i građanima Kantona Sarajevo, slušamo šta govore i radimo. To je, uvaženi zastupniče Deviću, percepcija javnosti, jer ste o njoj i prije govorili. Vas, kao opozicionog zastupnika, ne bi trebalo da brine ako mislite da je percepcija javnosti o mom radu negativna. Vi biste trebali biti potpuno opušteni po tom pitanju. Naravno da imamo još posla, stanje koje sam zatekla po mom imenovanju izuzetno je zapušteno. Možemo s pravom reći da su u obrazovanju upravo godinama bile prisutna sva tri oblika institucionalnog nasilja, ravnodušnost, nečinjenje i propadanje. To nam pokazuju i međunarodna istraživanja u kojima je Bosna i Hercegovina učestvovala. Mi sad moramo raditi duplo ili mnogostruko više svi – i zastupnici i ministri i prosvjetni radnici – da saniramo štete ranijih klijentelističkih i kukavičkih pristupa obrazovnih vlasti. Ili su se dodvoravali interesnim grupama ili su bježali glavom bez obzira. I na kraju, nisam za tematsku sjednicu o obrazovanju. Ja sam za vladavinu prava. Ustav i zakoni jasno propisuju ko šta radi. Uz dužno poštovanje, ali o obrazovanju ne može pričati svako. Time samo otežavate častan i težak posao prosvjetnih radnika, jer dajete ideje da o obrazovanju može pričati svako. Neki od vas se razumiju u arhitekturu, drugi pak u telekomunikacije ili u farmaciju, ali se zaista slabo razumijete u obrazovanje, jer obrazovanje je vrlo ozbiljna struka. Vi to oskudno znanje, uz blistave trenutke koji se ponekad dese, o obrazovanju pokazujete čak i kad se pripremite i kad čitate. Tako ste na primjer danas koristili termine 'kažnjavanje učenika'. Dakle, pripremili ste se, čitate i izgovarate sintagmu 'kažnjavanje učenika'. Taj termin se uopšte ne koristi u obrazovanju, nećete ga naći ni u pedagoškoj literaturi, ni u praksi, ni u propisima, u ovom stoljeću naravno i u onom dijelu svijeta gdje se primjenjuje Konvencija o pravima djeteta, a Bosna i Hercegovina je ratificirala ovu Konvenciju i ona je sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine. To je samo jedan primjer površnog znanja i namjere da o obrazovanju priča svako. Ima ovih primjera još, jer vjerujte postoje ozbiljne [...] (poslanička intervencija) [...] Dakle ovo kažnjavanje učenika je samo jedan primjer, ima ih još jer, vjerujte, postoje ozbiljne struke u kojima se ne možete priučiti, doučiti, nego se stvarno za njih počnete vrlo rano spremati i educirati. Hvala uvaženim zastupnicima i zastupnicama koji su pomogli i usvojili budžet i propise koji omogućavaju stabilan rast ovog sektora. Mi ćemo iz pozicije izvršne vlasti nastaviti naš predan rad na izgradnji stabilnog i jakog obrazovnog sistema koji će prepoznati i razvijati potencijale našeg najvažnijeg resursa – naše djece. Hvala vam lijepo.“
Potpora Europske komisije za izradu ove publikacije ne znači odobravanje sadržaja, koji odražava samo stavove autora, a Komisija se ne može smatrati odgovornom za bilo kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.
