"Jedino što morate znati je lokacija biblioteke"
Albert Einstein
Biblioteke su svakako jedan od od najcjelovitijih i najnevjerovatnijih priznanja ljudskom rodu, a sa svojim rasponom resursa neprocjenjive su kad je u pitanju učenje, čitanje i odmor.
Hiljadama godina biblioteke pomažu utrti put milijardama ljudi koji su tražili znanje, inspiraciju, podršku, sigurnu luku i zajednicu. Aleksandrijska biblioteka, npr.nije bila samo spremište najveće svjetske mudrosti, već je bila i demokratski kulturni centar koji je, za razliku od ostalih biblioteka koje su postojale samo za bogate, svoja vrata i zbirke otvorila bilo kojem ozbiljnom učenjaku.
Biblioteka je mjesto i na kojem se čuva historija i prava istina zakopana duboko u vrijeme, ona povezuje različite zajednice jer čuva knjige različitih jezika i kultura koje nam pomažu da svijet razumijemo na globalan, nediskriminirajući i liberalan način.
Tišina koju nudi i prostor bez predrasuda, ona je središte kulture kojem svi mogu pristupiti, bez obzira na to ko su.
No, kakva je danas uloga biblioteka?
Trenutno postoji primijetan zaostatak u razvoju (i gradnji!) biblioteka s nivoa modernog društva, pa prema tome, u svom tradicionalnom razumijevanju, biblioteka igra sve manju ulogu u životu modernog društva. Na primjer, kada pišem članak iz fizike neću ići u biblioteku po knjigu za literaturu ako je to knjiga s relativno davnim datumom, jer nauka napreduje galopirajućim korakom, nego ću preuzeti free verziju na Internetu, ili ću je jednostavno kupiti (čak i putem Interneta).
Šta nam nameće moderno doba?
Digitalna biblioteka na internetu je također neka vrsta biblioteka bez bibliotekara (član sam nekoliko grupa sa nazivom pdf biblioteka gdhe ljudi postavljaju mnogo besplatnih knjiga u elektronskom formatu). Takve biblioteke generalno, kreiraju čitaoci sami.
Dakle, koja je uloga biblioteke u modernom društvu? Prema mom mišljenju, trenutno se biblioteka približava funkciji muzeja. Ovo mjesto više nije što je nekad bilo. To je zapravo skladište knjiga. Naravno, još uvijek postoje naučne biblioteke i biblioteke u školama, ali mislim da je digitalizacija naučnih biblioteka samo pitanje vremena. Pa čak i sada u naučnim bibliotekama knjigu obično ne nosite kući, već radite u čitaonici. (baš kako vam se ne daju muzejski eksponati!) Zasad još nisu skriveni iza stakla i možete ih dodirnuti, ali možda je i ovo pitanje vremena.
Zašto je to tako?
Ritam života u modernom društvu sada je vrlo brz i čitatelju sada ne trebaju samo KNJIGE, nego i vrijeme. Moderne biblioteke počele su uvoditi informacione tehnologije: kreiraju elektroničke kataloge, digitaliziraju knjige i čak lansiraju Internet biblioteke.
Iako bi idealna biblioteka današmjice izgledala kao međubibliotečka mreža sa brzim elektroničkim pristupom virtualnim izvorima, ja sam i dalje nepopravljivi romantičar koji se utopi između polica bibliotekeu tišini i miru, udišući miris vremena.
A mnogima poput mene, stara dobra biblioteka je utočište.
"Guru" za marketing i najprodavaniji autor, Seth Godin, jednom je rekao, “Najteži dio nije iznošenje nove ideje. Najteži dio je zaljubljivanje u staru ideju."
Zaljubimo se ponovo u svoju dječiju ljubav: u staru tradicionalnu biblioteku punu nezamislivo divnih naslova.
Ponovo izumljena biblioteka je iskustvo bogato znanjem i humanošću. Jer, ja još nisam upoznala majušno biće koje ne uživa sjediti s odraslom osobom i okretati čarobne stranice bajki.
Kako bratiti staru ljubav?
Otputujmo!
Mnoge biblioteke, bez obzira jesu li stare nekoliko stoljeća ili samo nekoliko decenija, mogu biti prekrasna stanica i na vašem putovanju. Obiđimo čudesno lijepe biblioteke kao što su Al-Qarawiyyin Library u Maroku,
Saint Catherine’s Monastery Library u Egiptu, Bodleian Library – Oxford, National Library of St. Mark's u Veneciji, Thomas Fisher Rare Book Library u Kanadi, Abbey Library of Saint Gal u Švicarskoj…
Ja sam ih obišla virtuelno zasad. I zaljubila se ponovo...