Knjiga „Greška u našim zvijezdama“ autora Johna Greena jejedan je od najvećih svjetskih bestselera u proteklih nekoliko godina. Istinite priča o bolesnoj djevojci, koju iako bolesnu ne zaobilaze uobičajni tinejdžerski problemi poput zaljubljivanja. U kratkom periodu pred smrt zbog zloćudne bolesti, ona proživljava pravu malu vjećnost protkanu zaljubljenošću i bolešću, protkanu mješavinom različitih osjećaja. Zgode i nezgode, uspone i padove, sreću i nesreću ove junakinje nam priča autor John Green sa izvijesnom dozom sarkazma i humora.Iako umire, ovo nije knjiga o smrti i bolesti,ovo je knjiga i priča o ljubavi i hrabrosti jedne tinejđerke.Zbog svoje tematike i nadarenosti autora da čak i naizgled tužnu priču ispriča bez patetike i sentimentalnosti,ova knjiga ruši sve rekorde čitanosti. Međutim, moj odabir upravo ove knjige se ne temelji na popularnosti ovog romana,nego na onome što je tu popularnost i uzrokovalo. Za početak, želim da ponudim metodičku pripremu za čas, odgovarajući na postavljena pitanja:
– Za koji uzrast đaka će se tekst koristiti?
Ovaj tekst bi se koristio za učenike srednjih škola iz više razloga. Prvi razlog je njegov sadržaj za koji smatram da je više prikladan starijoj uzrasnoj dobi te da ga ta grupa može bolje razumjeti za razliku od učenika osnovnih škola, bolje protumačiti smisao knjige i bolje svatiti njenu poruku o kojoj ću detaljnije govoriti u nastavku teksta. Moj izbor uzrasne kategorije se temelji i na činjenici kako djeca, ili slobodno možemo reći mladi,sve manje i manje čitaju. Razlozi su i više nego poznati(prisustvo medija i slično) ali kao još jedan bitan razlog smatram nezanimljivost knjiga koje se nameće učenicima srednjih škola. “Zločin i kazna“, “Okovani prometej“, “Alkar“, “Kraljevo“, “Oprava“, “Revizor“ su dobre, ali tinejdžerima nezanimljive knjige koje će ostaviti po strani bez obzira na navodnu obaveznost čitanja lektira. Ova knjiga će natjerati mlade da je pročitaju zbog svog drugačijeg sadržaja. Zbog sadržaja koji im je zanimljiviji, zbog likova koji imaju isto godina kao i oni.
– Koji ishod(i) će se obradom tog teksta postići?
Prvi ishod o kojem možemo govoriti je čitanje mladih. Kada bi više ovakvih knjiga bilo uvršteno na spisak obaveznih lektira, mladi bi puno više čitali. Razlog tomu je sadržaj knjiga koji im je zanimljiviji od sadržaja knjiga koje sada čitamo za lektire. Daleko od toga da se za lektiru trebaju čitati knjige o vampirima i vukodlacima ali knjige poput ove, knjige poput one autora Maladena Kopjara „Suze za pingvina“ ili „Kradljivica knjiga“ autora Markusa Zusaka, “Čelićna mladost“ Silvia Avalleonea, trebaju postati „obavezna“ literatura za učenike srednjih škola .Riječ obavezna je skoro pa nepotrebna kada govorimo o ovakvim knjigama, jer će im čitanje ovakvih knjiga, nakon što ih profesori informiraju o sadržaju, postati uživanje i želja, a ne obaveza. A to je glavni ishod koji želimo postići ovim i sličnim knjigama koje se svakako trebaju uvrstiti na popis školskih lektira.
– Koje se vrijednosti obradom teksta afirmišu (jednakost, odgovornost, pravičnost, altruizam, istinoljubivost…)?
Teško je potpuno odgovoriti na ovo pitanje, ali generalno gledajući, afirmišemo veliki broj vrijednosti te izvlačimo veliki broj životno važnih pouka,kao što je ona da i kratak život može biti lijep život, te da je važan kvalitet a ne kvantitet. Automacki tu poruku koju smo dobili iz knjige možemo primijeniti na veliki broj stvari u životu, a ne isključivo na sam život. Knjiga nam govori i o pravim vrijednostima koje likovi spoznaju tek kada se nađu na granici života i smrti. Junaci nisu oni koji se tuku, junaci nisu ni oni koji umiru, junaci su oni koji donose teške izbore .Likovi ove knjige to i pokazuju. Njih pisac nije učinio junacima zbog njihove smrti, nego zbog toga što su u tako mladoj i nezreloj dobi, morali donijeti teške odluke. U svijetu gdje smo zatrpani ljubavnim filmovima i knjigama, slobodno mogu reći bajkama o sretnom životu, ova knjiga je osvježenje. Ona govori kako se na ovome svijetu sve želje ne ispunjavaju, da istinska hrabrost ne mora baš uvijek spasiti svijet, da život može završiti bilo kad i da nemaju sve priče sretan završetak.
– Zašto je odabrano djelo pogodno za ostvarenje navedenih ciljeva?
Opet se vraćamo na sadržaj romana, na priču koju on priča. Ali pogodno je i zbog toga što je ovo djelo napisano prema istinitom događaju, što daje još snažniju poruku te ima još jači utjecaj na čitatelje.