Umjetna inteligencija – Dvosjekli mač novog doba

30.01.2024
Davud Krupić

Umjetna inteligencija – Dvosjekli mač novog doba

Rad pristigao na konkurs Šta je tebi AI

Šarena lopta koju zovemo Zemlja bilježi stalni tehnološki i naučni napredak još od industrijeske revolucije pa do danas. Ono čemu svjedočimo danas i što je zasigurno u trendu jeste umjetna inteligencija. Čini se da AI pred sobom ima buducnost i da čovječanstvo neprestano stremi novim rješenjima koja ona nudi. Ona nosi za sobom mnogo odličnih mogućnosti. Upravo danas uz pomoć AI – a, tj. Chat GPT-a, sam preveo tekst sa njemačkog jezika na bosanski u par sekundi. No ipak ona ima mnoge negativnosti zbog kojih moramo biti oprezni u njenom korištenju. Nekad mi se čini da objeručke hrlimo ka svim inovacijama iz oblasti umjetne inteligencije, ali postoji mnogo skrivenih opasnosti kojih najčešće nismo svjesni. Upravo te opasnosti su ono zbog čega sam suzdržan u zauzimanju jednostranog stava po tom pitanju.

Jedna od opasnosti nastavka razvoja umjetne inteligencije zbog koje bismo mogli snositi ozbiljne posljedice jeste prestanak potrebe za ljudskim radom, jer će ljudsku snagu zamijeniti mašina. Iako ona donosi određene uštede u procesu rada – prouzročit će značajan gubitak potrebe za radnicima što znači da će mnogi ljudi ostati bez posla, mogli bi uslijediti otkazi, moglo bi se dogoditi da određene kategorije ljudi budu imale problem sa pronalaženjem novog radnog mjesta s obzirom na svoje sposobnosti, znanja i kompetencije. Razvojem umjetne inteligencjie dolazimo do trenutka kada će ona biti u stanju zamijeniti ljude u njihovim poslovima, tj radnim mjestima. Tako ti isti ljudi neće više biti u stanju prehraniti obitelj. To bi predstavljalo velik porast udjela siromašnog stanovništva. S druge strane nekima bi to odgovaralo, jer bi uštedjeli na plaćama radnika, proces rada bi bio brži, ekonomičniji i produktivniji. Na taj način kompletan socijalni status građana mogao bi se izmijeniti značajno nagore.

Također dolazimo i do gubitka socijalne povezanosti među ljudima. Ljudi su se, generalno govoreći udaljili jedni od drugih upravo u momentu kada su u svoje ruke dobili smart-tehnologiju. Međuljudski odnosi nikad prije u historiji nisu bili tako hladni, nedefinirani, nedovršeni, neredovni, površni… Ljudi su se vremenom dobrovoljno izolirali, jer su stvarne prijatelje zamijenili pratiteljima na društvenim mrežama, ekranima, virtuelnim prijateljima sa igrica… Današnje generacije ljudi – provode puno manje vremena u direktnom kontaktu jednih sa drugima nego li što je to bio slučaj u skoroj prošlosti kada modernih tehnologija i umjetne inteligencije nije bilo. To dovoljno govori da je stanje u međusobnim humanim socijalnim odnosima u krizi i da je krajnje ozbiljno, a razvoj i veća dostupnost AI-a ljudima bi međusobnu otuđenost samo još više intenzivirali. Već sada je taj problem u porastu, njime se malo ko bavi, jer je u stvari teško iznaći rješenje tog problema, a sa budućim razvojem može se očekivati veće otuđenje, novi socijalni, psihološki i zdravstveni problemi. Kada je riječ o psihološkim problemima zabilježen je porast depresija koje bi se mogle povezati upravo sa socijalnom isključenošću, otuđenošću, usamljenošću i nezadovoljavajućom komunikacijom putem društvenih mreža, gdje se uz pojavu istih – pojavio i novi oblik nasilja kroz chatove, komentare i slične oblike Internetske komunikacije.

Također, ljudska lijenost, gubitak motivacije i pad motoričkih sposobnosti bi mogle dostići vrhunac, upravo zbog toga jer moćni AI moze činiti sve što nam duša poželi, a da se mi ne pomjerimo iz svoje udobne foteljice. To bi s vremenom vrlo nepovoljno utjecalo na ljude i njihove svakodnevne aktivnosti. Oslanjanje na umjetnu inteligenciju bi postala, sasvim uobičajena pojava, koja bi obuhvatila sve ljude i stoga taj vid štetnosti, iako velik i opasan, bio bi manje primjetan i teže rješiv.

Problem se krije i u nestajanju empatije, otupljivanju emocije suosjećanja. Umjetna inteligencija može raditi brže i bez prekida, ali ne može procijeniti emocije prije donošenja odluka. Ona ostaje bez emocija – racionalna i praktična. Umjetnoj inteligenciji je izazovno,praktično nemoguće unositi emocije tijekom interakcije sa ljudima. Naročito emocije igraju ključnu ulogu npr. u marketingu i prodaji, gdje je potrebna interakcija sa ljudima. AI sustavi ne mogu obraditi ljudske emocije niti ih osjetiti.

Ono sto malo kome pada na pamet jeste to da umjetna inteligencija u stvari uopće nije jeftina za implementaciju i primjenu. Početno postavljanje AI zahtjeva ogromnu količinu ulaganja novca, jer kompanije moraju ulagati u AI okvire, uključujući najsavremeniji hardver i softver, koji je u koraku sa vremenom. Dodatni troškovi nastaju pri obuci za korištenje AI sustava. Sve to čini provedbu umjetne inteligencije u sve pore našeg društvenog života veoma skupom i teško izvodivom.

Dezinformacije nastale radi pogrešaka tokom unošenja podataka su također jedna od nezanemarivih mana korištenja umjetne inteligencije. Dezinformacije su u ljudskim životima čest kamen spoticanja. Mogu stvoriti razdore, društvene podjele i održavati neistinita mišljenja na štetu drugih. Ako se dezinformacija “potkrade” korištenjem umjetne inteligencije, onda bi se dalje proširila među ljudima, jer bi ju oni uzeli zdravo za gotovo, što je problematično.

Ne bih želio zvučati kao skeptik po pitanju inovacija i napretka vezanih za umjetnu inteligenciju, jer ona nam zaista može biti jedan vrijedan izvor olakšanja i svojevrstan sluga, zbog mnogih svojih izuzetnih i raznovrsnih odlika i načina na koje je možemo iskoristiti. Posebno humano može biti iskorištena u medicini i protetici, ali da bi nam umjetna inteligencija mogla biti isključivo korisna, onda moramo znati kako je iskoristiti, a istovremeno kako spriječiti njene štetne efekte, te konstantno raditi na smanjenju istih. Samo uz svijest o ovoj problematici, uz savjestan i odgovoran pristup razvoju AI – čovječanstvo može imati koristi od umjetne inteligencije.