Svega malo, samo djeca rastu

Istraživački tim Školegijuma

03.10.2024
Trebinje 2
Lokalna izdvajanja za obrazovanje: Trebinje

Svega malo, samo djeca rastu

Istražili smo kako vrtići i škole rade s novcem koji dobijaju iz gradskog budžeta

Usvojeni budžet Grada Trebinja i u ovoj godini je, kako to vlast voli da kaže, istorijski, ali ni više od 47 miliona maraka u gradskoj kasi nije bilo dovoljno za odluku da izdvajanja za obrazovanje budu veća. Mnogo je stavki u koje treba uložiti, smatraju radnici u obrazovanju i roditelji, a uz više dobre volje i sluha za nedostatke u (pred)školstvu, gradska uprava bi mogla riješiti bar veći dio problema.

Najveća ulaganja bila su u predškolsko obrazovanje, što je i očekivano, budući da se ono zakonom finansira iz lokalnih budžeta. Javna ustanova za obrazovanje djece Naša radost u Trebinju u svojoj nadležnosti ima četiri vrtića, a ove godine je iz gradske kase dobila 3.171.000 maraka. Prema riječima direktorice Janje Ćapin, od toga je 80.000 KM uloženo u dogradnju dvije nove radne sobe za djecu. Ona ocjenjuje da su cijene vrtića vrlo pristupačne:

Imamo oko 650 djece, a od 2013. godine nismo mijenjali cijenu vrtića. Ona iznosi 70 maraka za poludnevni i 120 maraka za cjelodnevni boravak na mjesečnom nivou. Kada imamo dvoje djece iz iste porodice, jedno plaća 30 KM manje od predviđenog iznosa, a ako imamo troje ili više djece iz jedne porodice, jedno je u potpunosti oslobođeno plaćanja. Stalno ulažemo u naše objekte kako bi boravak za djecu bio što kvalitetniji.

Roditelji su saglasni da je cijena vrtića pristupačna, ali smeta im što im neke od vaspitačica na početku svake školske godine šalju spiskove stvari koje je potrebno kupiti djeci za vrtić. 

Traže od nas da na početku godine kupimo blok, plastelin, tempere i drvene bojice, zatim kolaž-papir, sveske bez linija i bojanke, plus da donosimo ubruse i vlažne maramice za djecu svakog mjeseca. To me veoma frustrira, jer mi taj vrtić plaćamo, kaže za Školegijum jedna od nezadovoljnih majki čije dijete pohađa jedan od vrtića u sklopu Naše radosti.

Janja Ćapin tvrdi da ne zna za ovakve slučajeve i da je vaspitačicama strogo zabranjeno da nalažu kupovinu ičega osim blokova broj 5: 

Sada za to od vas čujem. Kada sam došla na čelo vrtića, postojala je praksa da roditelji to kupuju, ali ja sam je ukinula. Ostala je samo kupovina tih blokova. Ne mogu kontrolisati svakog vaspitača ponaosob, oni imaju svoju autonomiju, ali potrudićemo se da se to više ne dešava.

Nedovoljni kapaciteti vrtića

Kapaciteti ova četiri vrtića nisu ni blizu dovoljnih za potrebe Trebinja. Direktorica Janja Ćapin kaže da u ovom momentu imaju oko stotinu djece na listi čekanja za upis.

Pritom, u ovom gradu trenutno postoji najmanje pet privatnih vrtića registrovanih uglavnom kao dječije igraonice. Međutim, njihova cijena je značajno skuplja u odnosu na državne vrtiće, pa za mnoge roditelje oni nisu rješenje.

Zbog toga je na skupštinskim zasjedanjima nekoliko puta bilo riječi o tome da bi Grad Trebinje trebao napraviti plan subvencionisanja ovih vrtića kako bi se konačno riješio problem manjka kapaciteta, ali nadležni nisu preduzeli ništa.

Zbog čega je to tako, nismo uspjeli da saznamo, jer Gradska uprava nije odgovorila na upit koji joj je poslala redakcija Školegijuma u vezi sa ulaganjem u obrazovanje u Trebinju.

Osnovne škole

Jedan od kapitalnih grantova u gradskom budžetu, u iznosu od 55.000 maraka, prošle godine otišao je u Osnovnu školu Vuk Karadžić. Prema našim saznanjima, on je iskorišten za izgradnju lifta za osobe sa invaliditetom.

Roditelji smatraju da je izgradnja lifta pohvalna u svakom smislu, ali da u ovu školu treba uložiti mnogo više, počevši od malih stvari, do većih i veoma važnih, poput pristojnih toaleta.

Učionice su ispod prosjeka, a toaletima je potrebno hitno renoviranje. Oni nemaju dovoljno učionica, pa prvačići nemaju svoje prostorije koje bi po zakonu morale da imaju tepih. Dakle, nemaju učionicu koja bi trebala da služi i za produženi boravak, već koriste učionicu za redovnu nastavu. Ormari su dotrajali i stari po 50 godina, nemaju kante za kišobrane, niti čiviluke za odjeću. To nisu tako krupne stvari da ih je nemoguće nabaviti. Takođe, veoma važno je to što nemaju adekvatno dvorište, a tik ispred škole je prometna ulica, kaže majka osnovca koji pohađa ovu školu.

Direktor ove škole Aleksandar Vukanović nije odgovorio na upit Školegijuma, a odbio je i da na pitanja odgovori telefonski, uz izgovor da sprema godišnji program rada i uz opasku da nije dužan da odgovara na pitanja federalnih medija.

S druge strane, o potrebama osnovne škole na čijem je čelu za naš portal otvoreno je govorio Milorad Nadaždin, direktor OŠ Sveti Vasilije Ostroški u Trebinju. Prema njegovim riječima, od Gradske uprave svake godine dobijaju 4.000 maraka za troškove opštinskih takmičenja i inkluzije, kako je zakonom i predviđeno. Tokom njegova dva mandata škola je, kao najveće projekte, dobila zubnu ambulantu u kojoj djeca mogu dobiti besplatne usluge zubara, te potpuno renoviranje fiskulturne sale i pripadajućih svlačionica.

Zubnu ambulantu nam je obezbijedila Ambasada Poljske, a renoviranje sale je sa 40.000 KM finansirala Bugarska ambasada, a Grad Trebinje sa oko 50.000 maraka, kaže Nadaždin.

Dodaje da planiraju da traže novac od Gradske uprave za projekte u ovoj školskoj godini:

Imamo ogromno školsko dvorište, ali njega je nemoguće adekvatno održavati zbog toga što nije ograđeno, pa izgleda kao javna površina. Zbog toga ćemo tražiti od Gradske uprave oko 70.000 maraka za ogradu oko školskog dvorišta, te oko 23.000 maraka za učionicu na otvorenom koju planiramo da napravimo na mjestu stare kotlovnice.

Škola je prije nekoliko godina, posredstvom Ministarstva za prostorno planiranje Republike Srpske, aplicirala na projekat energetske efikasnosti i dobila ga, ali on nikada nije završen, što im sada predstavlja veliki problem.

Firma koja je izvodila radove zamijenila nam je otvore, ali fasada i krov nikada nisu završeni. To je bilo 2017. godine, tender je ponovo raspisivan sedam puta, a na kraju je projekat propao. Sada čekamo novi poziv, da ponovo apliciramo, sa nadom da ćemo to konačno privesti kraju, ističe Nadaždin.

Srednje škole

I srednje škole u Trebinju suočavaju se sa sličnim problemima, s tim da je stanje u njima možda i najteže, ocjenjuju naši sagovornici. 

Učenici medicinske škole nemaju osnovna sredstva za praktično učenje poput aparata za mjerenje pritiska, nijedan stetoskop ne radi, a ubadanje igala učenici vježbaju na spužvama. Od tri kostura u kabinetu biologije, jedva se može sastaviti jedan cijeli. Namještaj je postepeno mijenjan, ali je u nekim učionicama još uvijek star nekoliko desetina godina. Nedostaju nam televizori za prezentacije. Dvorište je potpuno neopremljeno i nesređeno. Tu bi trebalo postaviti klupe i štandove za prodaju proizvoda koje prave đaci iz ugostiteljske škole, tvrdi zaposlenica Centra srednjih škola u Trebinju. 

Osim toga, veliki problem je i nedostatak prostora za rad.

Nemamo dovoljno učionica, neke dijelimo sa Gimnazijom, pa smo prinuđeni da radimo u dvije smjene, a produktivnost djece je na veoma niskom nivou u popodnevnim smjenama, dodaje naša sagovornica.

Nadali su se, kaže, da će nova zgrada Gimnazije, u koju je biznismen Rodoljub Drašković planirao da uloži sedam miliona maraka, biti završena i da će se na taj način riješiti problem malog broja učionica, ali projekat je nedavno zaustavljen. Početkom ovog mjeseca Drašković je poručio da odustaje od svih daljih investicija u Hercegovinu te da predaje svoju fondaciju Hram nauke i umjetnosti Gradu Trebinju, što uključuje zgradu Gimnazije. Iz Gradske uprave se nisu izjašnjavali u vezi s ovim, pa je ostala nepoznanica da li postoje planovi da Grad Trebinje preuzme ovaj projekat i pod kojim uslovima.

Ni Vlada RS-a nije našla za shodno da se oglasi, iako je njen predsjednik Radovan Višković 2019. godine prisustvovao polaganju kamena temeljca za zgradu Gimnazije i rekao da je za Republiku Srpsku najbitnije obrazovanje, te da sa mladim obrazovanim ljudima budućnost imaju i Trebinje, i Hercegovina, i Srpska.

Jedna od učenica sa kojom smo razgovarali takođe kaže da bi joj bilo mnogo lakše da ne moraju da idu u školu u dvije smjene: To nam oduzima puno vremena, a zimi nam je posebno teško da se fokusiramo na časove kada smo druga smjena. Osim toga, voljela bih da imamo svoje kabinete koje možemo da uredimo kako želimo, umjesto što stalno mijenjamo učionice.

Da uslovi za rad, boravak i učenje u srednjim školama u Trebinju trebaju biti bolji smatra i Nenad Grković, profesor fizike i poslanik liste Za pravdu i red u Parlamentu Bosne i Hercegovine.

Laboratorije hemije te kabineti fizike i biologije veoma su loše opremljeni. Uređaji koji se koriste stari su nekoliko desetina godina. Takođe, klima se značajno promijenila, pa je početkom i na kraju školske godine nesnosno vruće u učionicama. Stoga bi bilo dobro ako bi one bile klimatizovane. Ako radnici u Gradskoj upravi rade u klimatizovanim prostorijama, zbog čega to učenici i nastavnici ne bi mogli?, pita se Grković.

Direktorica Centra srednjih škola u Trebinju Neška Ilijić kaže da je Grad i ove godine izdvojio 81.600 maraka za tekuće troškove i investiciona ulaganja u ovoj ustanovi. Ona potvrđuje da postoje navedeni problemi i da ima potrebe za novim ulaganjima: 

Sada smo planirali da zamijenimo vrata na fiskulturnoj sali i svlačionicama. Gorući problem nam je zamjena otvora na školi. Osim toga, potrebna nam je zamjena laminata u učionicama, nabavka televizora, namještaja, pomagala. Renovirali smo toalete ranije iz granta. Međutim, sve je poskupilo i novca nam treba sve više. Pa, koliko nam samo treba papira za rad, kao i toalet-papira i sapuna, kako bi djeca imala osnovne uslove za higijenu.

Renoviranje fiskulturne sale značiće i učenicima Gimnazije koja je koristi za svoje časove, jer nema svoju. Učenici Gimnazije i Tehničke škole godinama su imali problem sa časovima tjelesnog odgoja koje su održavali na području stare kasarne i takozvanom poligonu na otvorenom, van škole, a umjesto svlačionica koristili su učionice. Međutim, rješavanje ovog problema nikada se nije našlo na listi prioriteta nadležnih. Zato se lokalni privrednik i bivši načelnik Odjeljenja za opštu upravu Grada Trebinja Nenad Milićević prije nekoliko godina dosjetio da, na gradskom zemljištu ustupljenom Tehničkoj školi na korištenje, izgradi balon-salu koju sada ti učenici koriste u sklopu javno-privatnog partnerstva sa školom. Ovo rješenje, kakvo- takvo, moglo bi biti prihvatljivo da sve nije urađeno protivzakonito, pa učenici idu na časove u objekat koji je podignut na temelju nezakonitog ugovora i uz koji je, pritom, izgrađen i kafić.

Studenti i ostalo

Prema izvještajima, Grad Trebinje je u 2022. godini na stipendije za deficitarna zanimanja potrošio 0 maraka, iako je bilo planirano da se za njih izdvoji 30.000 KM. Isti slučaj je sa stipendijama za najuspješnije studente na prijemnim ispitima na javnim univerzitetima u RS-u, za koje je budžetom bilo planirano 20.000 KM. 

Grad Trebinje u prošloj godini dodijelio je deset stipendija za uspješne studente za koje je bilo predviđeno da mjesečno primaju po 250 maraka tokom deset mjeseci, kao i tri stipendije brucošima – đacima generacije u srednjim školama, u mjesečnom iznosu od po 200 maraka. Iste godine Grad je stipendirao i najbolje rangirane studente na prijemnim ispitima na javnim visokoškolskim ustanovama koje djeluju u Trebinju. Odlukom je predviđeno 45 stipendija od po 150 maraka za brucoše, u trajanju od deset mjeseci. 

U 2023. godini stipendije od Grada Trebinja dobilo je i 90 redovnih studenata. Deset prvorangiranih stipendirano je sa 250 maraka mjesečno, 20 studenata dobilo je 200 maraka mjesečno, a preostalih 60 po 150 maraka mjesečno. 

U ovoj godini Grad Trebinje dodijelio je stipendije za 45 studenata koji su se javili na tri javna poziva, a ukupna vrijednost je oko 85.000 maraka. 

Ugovore o stipendiranju potpisalo je deset uspješnih studenata, od kojih će prvih pet primati 300 KM mjesečno, a drugih pet 250 KM. Stipendije su dobili i brucoši koji su srednjoškolsko obrazovanje završili kao đaci generacije, koji će primati stipendiju u iznosu od 200 KM mjesečno. Stipendije za studente koji su upisali fakultete u Trebinju iznose 150 KM mjesečno. Njih će primati deset mjeseci, rekao je ovim povodom za medije gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić.

Osim toga, dodijeljeno je 90 stipendija za redovne studente. Stipendirani studenti kažu da svaka pomoć dobro dođe, ali su nezadovoljni time što im Grad stipendije isplaćuje neredovno i sa velikim zakašnjenjima. 

Prošle godine primao sam stipendiju od 180 maraka mjesečno. Značilo mi je što je imam, ali je bila neredovna. Recimo, u maju ili junu nam uplate po nekoliko stipendija, pa onda dva mjeseca ne plate ništa, i tako do kraja. To je otežavajuća okolnost kada ste student, jer niste sigurni čime raspolažete, kaže Dragiša Popović za Školegijum. On dodaje da bi bilo dobro kada bi Grad stipendirao više studenata, jer uvijek ima dosta onih koji ostanu ispod crte, a vrijedno uče i završavaju svoje studentske obaveze na vrijeme.

Isto je i ove godine, tvrdi studentica iz Trebinja: Posljednju stipendiju isplatili su nam 14. avgusta ove godine, i to je peta po redu. Dakle, nedostaje da nam uplate još pet.

Osim toga, dodaje, ni vrijeme konkurisanja za stipendije ne ide studentima naruku, jer Grad konkurs raspisuje usred ispitnog roka, pa studenti koji ranije imaju zakazane ispite skupe veći broj poena. Smatra da bi Grad trebao ponuditi pripravnički staž uspješnim studentima, a nakon toga i poslove, kako bi se vratili u svoj rodni grad. Treba da omoguće obrazovanom stanovništvu da radi i drži svoj grad, ističe ona.

Naše upite ignorisali su i Centar za informisanje i obrazovanje i Dom mladih, pa nismo saznali kojim se oni obrazovnim aktivnostima tačno bave, imaju li obrazovne sadržaje, kakve, i koliko se za njih daje iz budžeta.

Za sport su brojke nešto transparentnije. Sportsko društvo Leotar, koje kao krovna organizacija okuplja oko 25 klubova, iz gradskog budžeta ove godine dobilo je oko 765.000 maraka. Kroz besplatnu Školu sporta do sada je prošlo više od 1.000 djece predškolskog i školskog uzrasta, a ove godine pohađa je oko 250 djece, sa kojima radi pet profesora fizičkog vaspitanja uz stalni nadzor fizioterapeuta, kaže sekretar ovog društva Boban Brnjoš. Priča koja je napravljena osnivanjem Sportskog društva, prema njegovoj ocjeni, odlična je. Međutim, i ovdje postoji prostor za poboljšanje budući da je, kako kaže, u pitanju veliki broj kolektiva, pa bi i finansijska podrška Grada mogla biti veća.

S obzirom na napredak sporta u gradu i na ostvarene sportske rezultate ove djece na takmičenjima, svakako bi bilo dobro da izdvajanja za sport budu veća. Takođe, bilo bi dobro poraditi na sportskoj infrastrukturi i, eventualno, stipendirati uspješne sportiste, zaključuje Brnjoš.

Kada se ispod svega nabrojanog podvuče crta, utisak je da ulaganja u obrazovanje iz trebinjske gradske kase u posljednjih nekoliko godina rastu, ali s obzirom na veličinu budžeta, na broj stanovnika, broj djece i stanje u obrazovanju, morala bi biti značajno veća. Iako gradonačelnik Ćurić u svojim nastupima veoma često ističe značaj obrazovanja, on nikada u svojoj zvaničnoj biografiji nije naveo koji fakultet je završio, niti je ikada, uprkos brojnim usmenim i pismenim upitima, to otkrio javnosti.

Ono što vam se bude dešavalo kroz školu, sigurno je da će vas pratiti tokom cijelog života, poručio je nedavno prvi čovjek Trebinja prvačićima prilikom uručenja poklona za početak nove školske godine.

Sudeći po onome što smo čuli i vidjeli u njegovim školama, pratiće ih sport u balonima, javno-privatna partnerstva, zagušljive prostorije, star namještaj, manjak novca i nekompletni kosturi.

Najnovije

 
Od izbora do obrazovanja, i nazad
Nenad Veličković
26.10.2024
Izborna poštapalica
Nenad Veličković
04.10.2024
Inercija ili pozitivna opuštenost
Istraživački tim Školegijuma
01.10.2024
Male mogućnosti i nevelike želje
Istraživački tim Školegijuma
01.10.2024
Kako protiče budžet kroz brčansko školstvo?
Istraživački tim Školegijuma
26.09.2024
Istorijat slučaja uz galeriju fotografija vrtića u izgradnji
Istraživački tim Školegijuma
25.09.2024
Kad bi meni dali kišobran
Istraživački tim Školegijuma
25.09.2024
Polupropusna komunikacija
Istraživački tim Školegijuma
23.09.2024
Potrošilo se, ne spomenulo se
Istraživački tim Školegijuma
05.09.2024
Nevinska transparentnost
Istraživački tim Školegijuma
04.09.2024
Sredstva za školstvo udvostručena
Istraživački tim Školegijuma
01.09.2024
Potpuri školstvu
Istraživački tim Školegijuma
29.08.2024
Planirana nepotrošnja
Istraživački tim Školegijuma
27.08.2024
Osnovna škola Velešićki heroji ponudila i formular za prijavu vršnjačkog nasilja
Andrej Arkoš
01.04.2024
Za školu u Sokocu vrijeme stalo 2014. godine
Andrej Arkoš
01.04.2024
U privatnoj školi na internet-stranici i sedmični jelovnik
Andrej Arkoš
01.04.2024
U 2024. planovi iz 2016, ali postoji obrazac za prijavu korupcije
Andrej Arkoš
01.04.2024
Plan pismenih provjera znanja je iz 2017/2018. godine ili linkovi ne rade
Andrej Arkoš
01.04.2024
Lupetanje na maternjem jeziku
Nenad Veličković
08.03.2024
Moguće naći i izvještaje sa pojedinih roditeljskih sastanaka
Andrej Arkoš
20.02.2024
Desanki Maksimović bi bilo žao što nema informacija o uspjesima đaka
Andrej Arkoš
12.02.2024
Linkovi Vijeće roditelja i Vijeće učenika vode na praznu stranicu
Andrej Arkoš
30.01.2024
I dalje objave iz 2021., školski kalendar za 2021/22
Andrej Arkoš
23.01.2024
Pitanja bez odgovora ili kako je uzurpirana reforma obrazovanja
17.01.2024
Stare greške ostale, ali je novih mnogo manje
Andrej Arkoš
12.01.2024
U rubrici O školi – učiteljicin blog
Andrej Arkoš
29.12.2023
Ima mnogo informacija, ali za prošlu školsku godinu
Andrej Arkoš
23.12.2023
Godišnji plan rada škole iz 2016/2017. i raspored časova iz 2019/2020
Andrej Arkoš
16.12.2023
Škole ne objavljuju informacije bitne za roditelje
Andrej Arkoš
08.12.2023
Ja hoću život, pseći život...
Amer Tikveša
06.12.2023
Ima obilježavanje godišnjice pada Vukovara, ali nema postignuća đaka
Andrej Arkoš
01.12.2023
Škole su dužne informacije učiniti dostupnim, a lijepo je i da se pohvale
Andrej Arkoš
01.12.2023
Ima i plan pismenih provjera, ali se ne zna za koju godinu
Andrej Arkoš
13.10.2023