Livno se nalazi na zapadu Bosne i Hercegovine, administrativno je u sastavu Federacije BiH i glavni je grad ili administrativno središte Hercegbosanskog kantona, jednog od deset kantona u FBiH.
Prema popisu iz 2013. godine, u gradu živi 37.487 stanovnika, ali je pretpostavka da je ovaj broj znatno manji jer je proteklih godina zabilježen veliki odliv stanovništva u zapadnoevropske zemlje. Prema podacima sa zvanične internet-stranice grada, u Livnu je zaposleno 5.076 osoba.
Gradska uprava nema odjel za obrazovanje niti je obrazovanje izdvojeno kao dio jedne od službi uprave, kojih ima šest: služba za branitelje i mjesne zajednice, za financije i riznicu, za gospodarstvo, inspekcijske poslove, lokalni razvoj i investicije, za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina, za zajedničke poslove i za graditeljstvo, prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove i za opću upravu i društvene djelatnosti, u čijoj je prinadležnosti obrazovanje.
Gradonačelnik Livna je Darko Čondrić (1971) iz HDZ-a BiH, inače radiolog.
U Skupštini Grada Livna djeluju 32 vijećnika/vijećnice (11 iz HDZ-a BiH, sedam iz HDZ-a 1990, dva iz Hrvatske republikanske stranke, tri iz SDA, tri nezavisna vijećnika, tri sa Nezavisne županijske liste, dva iz SDP-a i jedan samostalni vijećnik).
Kandidati za gradonačelnika Livna na izborima zakazanim za oktobar 2024. godine biće, uz Čondrića, Mate Vukadin iz HDZ-a 1990 i livanjski poduzetnik Stipe Đapić Biber kao nezavisni kandidat.
Dvije osnovne škole imaju područna odjeljenja: Priluka, Ljubunčić, Podhum (devetogodišnje) i Kablići, Prisap, Strupnić, Vidoši, Smričani, Megdan, Zagoričani, Potočani, Dobro, Podgradina, Golinjevo (petogodišnje) – OŠ Fra Lovro Karaula; i Zabrišće (ima isturene: Guber, Bila, Srđevići, Grborezi i Držanlije), Orguz (Čuklić), Lištani (Čaić) (devetogodišnje) i Guber, Bila, Srđevići, Grborezi, Držanlije (petogodišnje) – OŠ Ivan Goran Kovačić.
Narodno sveučilište Livno (postoji od 1956. godine) nema svoju stranicu, a internetski pretraživači ne upućuju na sadržaj iz kojeg se može saznati nešto o programu rada ili pročitati godišnji izvještaji o radu. Na prilično ažurnoj Facebook stranici javnost se informiše o aktuelnim događajima, uglavnom o kino-projekcijama, sporadično pozorišnim predstavama i novitetima u radu knjižnice koja je u sastavu sveučilišta (dva u 2024. do sada). U 2024. nema spomenutih događaja koji bi se mogli svrstati u obrazovne.
Kratak četverogodišnji pregled
Sveučilište redovno dobiva sredstva iz proračuna – 2021: 131.200,00 KM (od planiranih 128.600,00 KM); 2022: 137.200,00 KM (od planiranih 131.200,00 KM); 2023: 148.874,00 KM (od planiranih 147.320,00 KM) plus 65.041,00 KM (potpora Narodnom sveučilištu za nabavu kino-projektora) i 2024: planirano 184.160,00 KM.
Krajem jula 2024. objavljen je Izvještaj o finansijskoj reviziji Grada Livna Ureda za reviziju institucija u FBiH, s negativnom ocjenom. Između ostalog, zato što Gradsko vijeće još nije donijelo statut Grada, iako je rok za njegovo donošenje, utvrđen Privremenom statutarnom odlukom Grada Livna, bio 9. 9. 2018. godine. Također, u određenim slučajevima elektronske evidencije o radnom vremenu nisu usklađene s onima koje vode neposredni rukovodioci, zbog čega revizori izražavaju sumnju u njihovu vjerodostojnost.
U nastojanju da utvrdimo kako je novac iz budžeta trošen za obrazovanje u protekle četiri godine, i razlikuje li se ta potrošnja u izbornoj godini od potrošnje u prethodnim, prvo ćemo opisati (planirana) davanja vlasti za obrazovanje u 2024, potom ćemo opisati trošenje u prethodne tri godine, a nakon svega iznijeti komentare i zapažanja. Također ćemo porediti iznose za obrazovanje sa iznosima za druge namjene.
2024.
Gradska služba nema neko odjeljenje koje bi se posebno bavilo obrazovanjem, čime se možda može objasniti da rashodi za školstvo nisu u proračunu objedinjeni. Osim ovih 971.500,00 KM koji se vode kao izdaci za materijal i usluge – stipendije studentima (100.000,00 KM); nagrade odličnim učenicima (10.000,00 KM); potpora za prijevoz do škole djece s poteškoćama u razvoju (15.000,00 KM); i još 60.000,00 za prijevoz studenata: Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić 180.000,00; OŠ Fra Lovro Karaula 180.000,00; Glazbenoj školi 40.000,00; potpora za maturante (1.500,00 KM); ogrijev (140.000,00 KM), sufinanciranje prijevoza učenika (430.000,00 KM) – školstva ima i u još nekim rubrikama: u kapitalnim izdacima (rekonstrukcija i investicijsko održavanje objekata osnovnih škola (350.000,00 KM), zgrada vrtića Pčelice (600.000,00 KM), oprema za koncertnu dvoranu Glazbene škole (44.000,00 KM)), ili doznakama nižim jedinicama vlasti (javni vrtić Pčelice (503.190,00 KM)); ili u potpori privatnim preduzećima (vrtići Sunčani most II, Mali princ, Sestra Nada i Bambi: ukupno 245.000,00 KM).
Svejedno, Srednja ekonomska škola Livno, Gimnazija i Srednja strukovna škola ne spominju se u proračunu za 2024. niti u jednoj rubrici.
Gradska knjižnica je, kao i prethodne tri godine, za nabavku knjiga dobila planiranih 2.000,00 KM.
2023.
U prethodnoj, 2023. godini, stanje je bilo slično. Prema Izvješću o izvršenju proračuna („Službeni glasnik“, br. 5/24), za školstvo je potrošeno više nego što je planirano. Umjesto 896.500,00 KM cijelih 1.016.864,00 KM, ali to najviše zbog poskupljenja ogrjeva (sa planiranih 95.000,00 KM na 143.926,00 KM) i prevoza (438.550,00 KM umjesto planiranih 400.000,00 KM).
OŠ Ivan Goran Kovačić dobila je manje od planiranih 180.000,00 KM (156.737,00 KM), a OŠ Fra Lovro Karaula više – 233.268,00 KM (od isto planiranih 180.000 KM). Glazbena škola također je potrošila malo više – 42.883,00 KM (planirano 40.000,00 KM), kao i vrtić Pčelice: 438.250,00 KM (planirano 435.500,00 KM). Privatni vrtići dobili su znatno više od rebalansom predviđenih iznosa: Sunčani most II 77.230,00 KM (58.645,00 KM planirano); Mali princ 46.020,00 KM (34.515,00 KM planirano), Sestra Nada 73.320 KM (54.990,00 KM planirano) i Bambi 48.420,00 KM (36.315,00 KM planirano).
Uštedjelo se na rekonstrukciji i investicijskom održavanju objekata osnovnih škola: od planiranih 320.000,00 KM utrošeno je 165.291,00 KM, na studentskim stipendijama – 64.000,00 KM umjesto planiranih 100.000,00 KM i na prijevozu – nula KM (od planiranih 10.000,00 KM), na nagradama odličnim učenicima – 6.954,00 KM od planiranih 10.000,00 KM i na prijevozu do škole djece s poteškoćama u razvoju 7.070,00 KM (od planiranih 15.000,00 KM).
Uštedjelo se i na darovima povodom vjerskih blagdana gradskim činovnicima: utrošeno je samo 29.700,00 KM od planiranih 35.000,00 KM.
Maturanti su u cijelosti isplaćeni sa obećanih 1.500,00 KM. Pun iznos realizovan je i kod potpore za knjige i školski pribor djeci iz socijalno ugroženih obitelji (15.000,00 KM).
Izdaci za obrazovanje bili su približno isti kao i primici od prodaje zemljišta i stanova (803.183,00 KM i 181.214.00 KM).
Potpora Gradskoj knjižnici za nabavu knjiga iznosila je 2.000,00 KM, koliko je bilo i planirano, dok je gradska vlast na službenu reprezentaciju premašila plan, sa proračunatih 20.000,00 KM na 26.962,00 KM.
Najveći porast ipak je iskazan kod transfera za zaštitu, spašavanje, štete od elementarnih nepogoda – realizovano je 350.849,00 KM, a bilo planirano 100.000,00 KM.
Revizija iz jula 2024, koja se odnosila na 2023, dala je negativno mišljenje po sljedećem osnovu:
1. Nije uspostavljen trezorski način poslovanja. Budžetski korisnici i dalje imaju otvorene transakcijske račune, jedinstveni račun trezora nije uspostavljen, a javni i vlastiti prihodi budžetskih korisnika ne uplaćuju se na depozitni račun. Također, nije uspostavljena glavna knjiga Trezora posredstvom koje će se evidentirati sve finansijske transakcije. Navedeno nije u skladu sa Zakonom o trezoru u FBiH.
Nije uspostavljena jedinica za internu reviziju kao ključni element internog nadzora kojim se osigurava sistematičan pristup ocjeni i poboljšanju efikasnosti upravljanja rizicima, kontrolama i procesima upravljanja, što je obaveza shodno Zakonu o internoj reviziji u javnom sektoru u FBiH.
Budžetom nisu planirani svi rashodi i izdaci, te prihodi i primici budžetskih korisnika, niti su rashodi i izdaci planirani prema klasifikaciji utvrđenoj Pravilnikom o knjigovodstvu budžeta u FBiH i iskazani po izvorima finansiranja. Navedeno nije u skladu s odredbama Zakona o budžetima u FBiH.
Nije izvršen sveobuhvatan popis imovine i obaveza u zakonski predviđenom roku, jer nije popisano zemljište, građevine, stalna sredstva u obliku prava, sredstva u pripremi i dio novčanih sredstava i obaveza, zbog čega nije izvršeno ni usklađivanje knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom. Navedeno nije u skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji u FBiH.
Tenderska dokumentacija u postupcima nabavke izvođenja radova i održavanja cesta nije sadržavala informacije o opremi koju ponuđači trebaju imati u vlasništvu ili na raspolaganju, niti su određene tačne ili okvirne količine predmeta nabavke i rokovi izvođenja radova. Za radove ugovorene vrijednosti 2.887.260 KM nisu obrazloženi razlozi prekoračenja rokova izvođenja i nisu aktivirane zaštitne odredbe ugovora.
E-aukcija u postupku nabavke radova izgradnje sekundarne vodovodne mreže održana je 50 dana nakon otvaranja ponude, a izvođač radova nije uveden u posao ugovorene vrijednosti 1.330.207 KM do kraja 2023. godine zbog dužine trajanja postupaka javne nabavke, što je za posljedicu imalo povrat primljenih sredstava za ove namjene.
Navedeno nije u skladu s odredbama Zakona o javnim nabavkama.
Izdaci za tekuće održavanje manje su iskazani za 514.995 KM jer su izdaci za komunalne usluge Budžetom planirani i iskazani na poziciji subvencija javnim preduzećima, a sredstva za finansiranje budžetskih korisnika nisu iskazana prema vrsti rashoda i izdataka, nego na poziciji drugih tekućih rashoda u iznosu od 1.318.870 KM. Navedeno nije u skladu s odredbama Pravilnika o knjigovodstvu budžeta u FBiH.
2. Prihodi su više iskazani za najmanje 498.984 KM jer su namjenska sredstva priznata kao prihod, lako nisu utrošena u predviđene namjene, što je za posljedicu imalo više iskazan finansijski rezultat. Također, namjenski prihodi i u ranijim godinama su priznati kao prihod perioda, iako nisu bili utrošeni, zbog čega je i neraspoređeni višak prihoda nad rashodima više iskazan. Navedeno nije u skladu sa Zakonom o budžetima u FBiH.
Potraživanja za korištenje hidroakumulacionih objekata u iznosu od najmanje 2.467.373 KM nisu knjigovodstveno evidentirana, a u okviru sumnjivih i spornih potraživanja iskazano je najmanje 463.904 KM potraživanja iz ranijeg perioda za koja nije izvršena procjena naplativosti, zbog čega potraživanja u Bilansu stanja nisu tačno iskazana. Navedeno nije u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu budžeta u FBiH i Pravilnika o knjigovodstvu budžeta u FBiH.
4. Ne možemo potvrditi početna stanja stalnih sredstava i izvora sredstava za 2023. godinu za najmanje 7.469.038 KM s obzirom na to da nije izvršena revalorizacija stalnih sredstava za 2022. godinu u skladu sa tada važećim propisima. Stalna sredstava nisu realno iskazana jer u okviru njih nisu iskazana ukupna ulaganja u ceste i nisu evidentirana osnivačka ulaganja, a nije uspostavljena ni knjiga kapitalne imovine. Efekte na finansijske izvještaje ne možemo izmjeriti. Navedeno nije u skladu s Uredbom o računovodstvu budžeta u FBiH i Pravilnikom o knjigovodstvu budžeta u FBiH.
2022.
Izvršenje planiranih rashoda u 2022. je podbacilo: potrošeno je 12.311.500,00 KM od naumljenih 14.996.758,00 KM. Kao potpora školstvu isprva je planirano 770.000,00 KM, pa rebalansom povećano na 861.500,00 KM, da bi na kraju bilo realizovano 769.152,00 KM. (Čemu je služio rebalans, vrag će ga znati.)
Tako je za prijevoz djece s poteškoćama planirano 10.000,00 KM, pa se rebalansom diglo na 15.000,00 KM, da bi se na kraju potrošilo 5.320,00 KM. Nije sve potrošeno ni za potporu za knjige i školski pribor djeci iz socijalno ugroženih obitelji – 14.100,00 KM od zacrtanih 17.000,00 KM.
I ove godine ušparalo se na studentskim stipendijama: isplaćeno je 60.000,00 KM umjesto planiranih 100.000,00 KM. Sad je već zanimljivo pitanje zašto se planira uvijek više (sto hiljada) ako se potroši uvijek manje (šezdeset tisuća)? Isto se može pitati i za iznos planiran za rekonstrukciju i investicijsko održavanje objekata osnovnih škola. I ove, kao i 2023. godine, od planiranih 320.000,00 KM utrošeno je malo više od pola: 188.738,00 KM. Kako se, dakle, planiraju ovi iznosi? Po inerciji, odokativno, ili s računicom da kad se proračun usvaja, lijepo izgleda ovolika stavka za brigu o školama, ali je još ljepše znati da se odatle poslije može prebaciti na nešto važnije, npr. na jednokratnu novčanu pomoć uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena u iznosu od 98.000,00 KM!
Ostali izdaci kretali su se u granicama projektovanog. Vrtići su dobili nešto više – Sunčani most II 60.000,00 KM (63.550,00 KM planirano); Mali princ 35.000,00 KM (35.000,00 KM planirano), Sestra Nada 65.000,00 KM (60.000 KM planirano) i Bambi 15.000 KM (0 KM planirano) Za javni vrtić Pčelica bilo je prvo planirano 385.000,00 KM, pa se to popravilo na 409.000,00 KM, koliko je na kraju i utrošeno.
OŠ Ivan Goran Kovačić dobila je nešto više od planiranih 150.000,00 KM, ali ipak znatno manje od rebalansom povećanih na 170.000,00 KM – ukupno 153.716,00 KM, slično kao i OŠ Fra Lovro Karaula: 157.882,00,00 KM (od isto planiranih 150.000,00 KM pa rebalansom povećanih na 180.000,00 KM) i Glazbena škola 45.047,00 KM (planirano 39.000,00 KM pa povećano na 45.000,00 KM). Isti je slučaj i sa prevozom: prvobitno je planirano 340.000,00 KM, pa povećano na 385.000,00 KM, da bi na kraju bilo potrošeno 349.990,00 KM.
Maturanti su izgurali od 1.000,00 KM na 1.500,00 KM, za ogrijev se od planiranih 90.000,00 KM potrošilo 61.017,00 KM (blaga zima?).
Planirana rekonstrukcija ulaza OŠ Vidoši (10.000,00 KM) nije se dogodila. Gradskoj knjižnici dato je za nabavu knjiga čvrstih i stabilnih 2.000,00 KM. Ali je u zato utržak od prodaje općinske zemlje premašio očekivanja za 100%: primitci od prodaje zemljišta skočili su sa planiranih 960.000,00 KM na 1.815.837,00 KM.
2021.
Proračunom za 2021. godinu planirano je 12.650.500 KM, a realizovano 10.024.817,00 KM. Od toga za obrazovanje 795.401,00 KM od planiranih 840.000,00 KM. U ukupnim prihodima osnovne škole učestvovale su sa 55.413,00 KM.
Potpore školstvu odnosile su se na redovne stavke: OŠ Ivan Goran Kovačić 106.602,00 KM (planirano 150.000,00 KM); OŠ Fra Lovro Karaula 146.844.00 KM (planirano 150.000,00 KM); Glazbena škola 36.558,00 KM (planirano 39.000,00 KM); potpora za maturante 600,00 KM (planirano 1.000,00 KM); ogrijev 86.557,00 KM (planirano 90.000,00 KM); sufinanciranje prijevoza 349.025,00 KM (planirano 340.000,00 KM); potpore pojedincima (stipendije) 85.000,00 KM (planirano 100.000,00 KM) vrtići (privatni): Sunčani most II 63.550,00 KM (planirano 57.000,00 KM); Mali princ 33.000,00 KM (planirano 35.000,00 KM); Sestra Nada 22.000,00 KM, koliko je i planirano, Pčelice (javni) 378.833,00 KM (planirano 385.000,00 KM); potpora za knjige i školski pribor djeci iz socijalno ugroženih obitelji 17.000,00 KM, kako je i planirano; i jedna vanredna: okoliš Glazbene škole 69.195,00 KM (planirano 70.000,00 KM).
Ovo sa 600 KM za maturante ostaje zagonetka i otvara cijeli niz pitanja za matematičku olimpijadu: ako je maturantima u Livnu podijeljeno 600 KM, a Livno ima tri srednje škole, i u svaku se upiše po 50 učenica i učenika, koliko svaki maturant dobije? Izvještaj o izvršenju proračuna je sažet, pregledan – po cijenu da u većini stvari ostaje nedorečen i netransparentan.
Potpora Gradskoj knjižnici za nabavu knjiga iznosila je nepomjerljivih 2.000.00 KM.
Ove godine općina je utržila od naknade za korištenje vode za proizvodnju električne energije (HEP) 1.921.338,00 KM, dok za zaštitu divljih konja od planiranih 10.000,00 KM nije potrošila ni feninga.
Komentari i zapažanja
Dok se proračun u posljednje četiri godine skoro udvostručio, od 12.650.500,00 KM (2021) na 19.240.240,00 KM (2024), školstvo je ostalo skoro na istom: od 840.000,00 KM (2021) do 971.500,00 KM (2024). U takvom gledanju na obrazovanje ne čini se čudnim da za knjige i školski pribor djeci iz socijalno ugroženih obitelji Grad izdvaja 15.000,00 KM, a za darove povodom vjerskih blagdana svojim zaposlenicima 35.000,00 KM. Prihode ostvaruju izgleda samo osnovne škole, u visini od 50.000,00 KM, osim ako ovaj zaključak nije posljedica načina na koji općina/grad vode knjige, a u čemu su federalni revizori našli niz nezakonitosti.
Poređenjem izborne s prethodnim godinama zapaža se kao izuzetak nagrađivanje odličnih učenika, u visini od 10.000.00 KM, što je deset puta više od iznosa izdvajanog za maturante. Za koji se baš i ne zna kome je i kako i koliko dijeljen. Odluka da se đaci nagrađuju u godini izbora, a ne svake godine, može se označiti kao populistički potez vlasti u sferi obrazovanja.
Iz izvještaja se ne može zaključiti zašto je jedna škola redovno dobivala više, a druga manje od planiranog iznosa, odnosno po kojim kriterijima se uopšte planiraju davanja za obrazovanje. Također je čudna praksa da se planirani iznosi tokom godine rebalansiranjem povećaju, a da se onda svejedno potroši ono što je prvobitno bilo planirano.
Budući da je najveći pojedinačni iznos za rekonstrukciju i investicijsko održavanje samo pola utrošen, odnosno da je čitavih 160.000,00 KM ostalo nepotrošeno, postavlja se pitanje zar baš ništa u 26 područnih školskih objekata nije za prethodne četiri godine bilo za popravljanje ili uljepšavanje?
Najčudnija, a možda i najtužnija stavka je Gradska knjižnica, koja je za sve četiri godine za nabavku knjiga dobijala uvijek pouzdanih, nesalomljivih, upornih, stamenih 2.000,00 KM. U istom periodu je godišnja plata za načelnika/gradonačelnika sa 58.489,00 KM skočila na 78.000.00 KM.
Takav odnos prema knjizi je najbolja simbolična slika odnosa prema obrazovanju u Livnu. Neinventivno, šturo, nužno. Onih 600 KM bakšiša za maturante nekako se baš slaže s nezakonitostima u knjigama Grada: gdje fali obrazovanju, ne fali korupciji.
Napomena:
Dokumenti koje smo analizirali obima su oko 500 stranica, od kojih su mnoge tabele, često u formatu koji nije automatski pretraživ. Forma budžetskog nacrta/plana/izvještaja je knjigovodstvena, i kao takva sačinjena je stručnim jezikom i po stručnim pravilima, što je čini komplikovanom za knjigovodstvene laike. Budući da se radi o podacima od ključne važnosti za ocjenu kvaliteta rada izvršne vlasti, neophodno je osmisliti formu u kojoj bi informacije bile prevedene na jezik razumljiv stanovništvu.
Nakon pažljivog čitanja izvještaja o realizaciji budžeta u protekle četiri godine, odgovorite na nekoliko zanimljivih pitanja iz KVIZA i zabavite se pomažući Načelinku da odgovori na pitanje!
Budžet je samo jedan od načina da se prati i pokuša razumjeti odnos lokalne vlasti prema obrazovanju. Kako taj odnos vide građani, stanovnici opštine, roditelji, đaci i studenti, prosvjetni radnici, zastupnici i gradonačelnik, čitajte u članku koji ćemo objaviti za nešto manje od mjesec dana.
Vrijeme je da obrazovanje postane tema lokalnih izbora!
